Nikola Kopernik

19. 02. 2015.
Neke od jednostavnih istina na kojima je utemeljen naš svijet u jednom su trenutku u  povijesti bile ne samo neshvatljive, nego i u tolikoj mjeri neprihvatljive da su i ideje i njihovi začetnici bili pod zabranama i progonom, a njihovo je otkriće za sobom povlačilo puno više od pukih promjena u znanstvenim proračunima.

Nikola Kopernik, poljski astronom, matematičar i fizičar, stoji iza otkrića koje je u potpunosti promijenilo naš pogled na noćno nebo, a koje je za sobom povuklo i dubinsku promjenu u shvaćanju nas samih i našeg mjesta u svijetu i svemu što nam je poznato.

Kopernik je u svom djelu O vrtnji nebeskih krugova iznio jedan zaokružen matematički sustav, puno jednostavniji i elegantiji od dotadašnjeg, koji je Zemlju svrstao među planete koji kruže oko središnje zvijezde, Sunca. Nama danas nešto sasvim prirodno, što nam je usađeno još od malena, ovo znanstveno otkriće uzdrmalo je svijet na prijelazu 15. i 16. stoljeća. Do tada u samom središtu svega poznatoga, Zemlja i mi, njezini stanovnici, odjednom smo se našli izbačeni iz tog povlaštenog mjesta.

Za razliku od njegovih istomišljenika kasnije, Kopernik za svog života nije iskusio posljedice jednog ovakvog otkrića, što je direktna posljedica toga što je njegovo kapitalno djelo objavljeno pred sam kraj Kopernikovog života. No sama knjiga O vrtnji nebeskih krugova zabranjena je 1616. godine od strane pape i ostala je pod zabranom sve do 19. stoljeća.

Osim ove temeljne promjene paradigme u astronomiji, Kopernik je zaslužan i za otkrića kao što su trostruka rotacija Zemlje (rotacija Zemlje oko vlastite osi, zatim oko Sunca, te pomicanje Zemljine osi vrtnje – proces koji se naziva precesija), promjena kalendara uslijed precesije te zaključak da Mjesec ne pripada redu planeta. Uspostava heliocentričnog sustava Nikole Kopernika bila je izravni poticaj kasnijih velikih otkrića u znanosti poput Keplerovih i Newtonovih zakona.