VLADO GOTOVAC (1930. - 2000.)

18. 09. 2015.
Vlado Gotovac rođen je u Imotskom 18. rujna 1930. godine. Svoje obrazovanje započeo je u Prnjavoru (BIH), Župi Biokovskoj i Lovreču, gimnaziju u Imotskom i Zagrebu gdje je i maturirao na Klasičnoj gimnaziji. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U svom djelovanju istaknuo se kao pjesnik, esejist, filozof, novinar, govornik i političar. Objavio je svoj prvi rad 1952., radio je kao novinar i urednik Redakcije kulture i drame na Radioteleviziji Zagreb od 1955. do 1972. godine. Iste godine bio je uhićen i susreo se s teškim kaznama: osuđen je na četiri godine zatvora i tri godine gubitka građanskih prava, kao i prava zaposlenja u državnoj službi, prava na objavljivanje i zabranu javnog nastupa. Novo uhićenje bilo je 1977. nakon intervjua na švedskj televiziji. Tada je osuđen na dvije godine zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava.

Pod dostojanstvom, pak, podrazumijevamo da svaki čovjek živi od svoga rada, a kao politički subjekt da ne stradava zbog svojih uvjerenja.

Gotovac se 19990. zapošljava na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora, šest godina bio je predsjednik Matice hrvatske, a 1996. izabran je za predsjednika Hrvatske socijalno liberalne stranke koju je i suosnovao. Nakon raskola na 7. Saboru HSLS-a okuplja istinske hrvatske liberale i osniva novu političku stranku centra – Liberalnu stranku. Na Osnivačkom saboru stranke izabran za predsjednika Liberalne stranke.

Altruizam je temelj liberalnoga svjetonazora. Postojati znači uzajamno se omogućiti. Patnja nas priprema za dolazak drugoga. Kako se strašno sprema naše srce za drugoga!

Vlado Gotovac umro je 7. prosinca 2000. u Rimu nakon duge i teške bolesti.

Život je bolest koju nikada nećemo preboljeti, bolest koju moramo tražiti, jer je samo po njoj moguće tragično. A ako tragično nema smisla, čovjekovo je postojanje potpuno izgubljeno.

Gotovac je ostao zapamćen u hrvatskom narodu po svojim dugim govorim, po svom sanjarenju i idealu u bolju Hrvatsku. Svoj najpoznatiji govor održao je ispred zgrade Komande 5. vojne oblasti u Zagrebu 30. sprnja 1991. godine.

Napisao je velik broj zbirki pjesmama: Opasni prostor (1961.), I biti opravdan (1963.), Osjećanje mjesta (1964.), Čujem oblake (1965.), Zastire se zemlja (1967.), Sadržaj vjetra (1971.), Zabranjena vječnost (1987.), Crna kazaljka (1991.), Crna jedra (1995.) i prozna djela: Princip djela (1966.), U svakodnevnom (1970.), Tri slučaja (1981.) i Znakovi za Hrvatsku (1996.).

Izvori
- GOVORI: http://vladogotovac.org/govori/
- DJELA: http://vladogotovac.org/biografija/
- POJMOVNIK: http://vladogotovac.org/gotovcev-pojmovnik/