INTERVJU U POVODU EUROPSKOG DANA JEZIKA

26. 09. 2015.
Europski dan jezika
U povodu Europskog dana jezika, razgovarali smo s Anom Sedlić, profesoricom engleskog jezika i književnosti i filozofije. Ana trenutno radi kao predavačica engleskog jezika u školi stranih jezika i freelance prevoditeljica. Osim rada u nastavi, imala je prilike raditi na EU projektima iz različitih područja kao jezična i projektna asistentica. Rad na projektima, što se tiče korištenja stranog jezika, uključivao je pisane prijevode dokumenata koji se izrađuju u sklopu projekata, konsekutivno prevođenje na radionicama i sastancima, korespondenciju i komunikaciju sa stranim dionicima i partnerima projekta.


Zašto si odabrala studij engleskog jezika i književnosti?
Odabrala sam studij jezika jer sam prilično rano osvijestila da imam razvijeniju verbalnu inteligenciju što znači da sam s lakoćom usvajala verbalne sadržaje. To se odrazilo i na usvajanje stranih jezika. Intrigirala su me lingvistička pitanja. Etimologija riječi mi je oduvijek bila zanimljiva. S obzirom da sam u osnovnoj i srednoj školi bila u nastavi engleskog i njemačkog jezika, a njemački jezik mi nikad nije postao toliko blizak koliko engleski, studij engleskog jezika bio je logičan izbor. U to vrijeme, Filozofski fakultet nudio je mogućnost da studirate neki jezik i kao apsolutni početnik pa mi se učinilo primamljivim da uz engleski upišem i španjolski jezik, što mi nažalost nije pošlo za rukom. Kasnije nikad nisam našla dovoljno vremena da učim neki jezik izvan akademskih okvira, za čim sam osjećala potrebu. Tješim se da još uvijek stignem.


Ana, je li izazov znati više jezika ili služiti se stranim jezikom kao materinjim?
Ako se jezici uče iz ljubavi prema jezicima, interesu za stranim kulturama, želje za putovanjima, upoznavanju novih ljudi, sklapanju i održavanju prijateljstva sa strancima, znanje više jezika je ne samo poželjno nego i vrlo korisno. Na taj način su ta iskustva potpunija, realiziraju se dublji odnosi i razvija se drugačija povezanost, povećava razumijevanje. Ako vam je jezik struka, napredno znanje jezika je neophodno. Koliko će jezika netko biti sposoban usvojiti na razini materinjeg, vrlo je individualno. Idealno bi bilo znati više jezika kao materinji, kao na primjer Goran Milić.

Kako komentiraš tvrdnju Neila Maddena: Usvajanje niza različitih jezika lakše je nego što mislite.
Najvažniji faktor učenja stranih jezika jest motivacija. Prema nekim istraživanjima, izvorni izgovor, naglasak određenog jezika nemoguće je naučiti nakon što se glasovni organi već u potpunosti formiraju. Međutim, to nije uvijek tako. Ako ste dovoljno motivirani, npr. zaljubite se u stranca u kasnijoj dobi, želite se uklopiti u novoj okolini u stranoj državi, moguće je usvojiti jezik tako da nitko neće čuti da ste stranac. S druge strane, što više jezika znate, naročito iz iste jezične skupine, to lakše povezujete i pamtite. Nerijetko se dogodi da ljudi koji uče talijanski vrlo brzo i lako usvoje i španjolski i francuski. A za one koji ne vide smisao u učenju latinskog; osobno sam puno engleskih riječi lakše zapamtila zbog znanja nekih latinskih riječi.

Kakvo je tvoje iskustvo iz prakse, što uočavaš kao najveći problem prilikom poučavanja engleskog jezika s mladima, odraslima?
Najveći problem jest nedostatak aktivnog korištenja jezika izvan nastave. Ljudi imaju želju i volju naučiti, nauče i onda još brže zaborave. Tu se radi o principu 'Use It or Lose It!' Onoliko koliko učenici dobiju na satu ili dok pišu domaće zadaće jednostavno nije dovoljno. Nije dovoljno niti završiti sve stupnjeve tečaja i onda misliti da znate jezik dok ste živi.

Stoga, Anina glavna poruka je...
Jezik je kao živi organizam, raste, razvija se, ili trune, propada. Morate ga hraniti, njegovati. Čitajte, slušajte, razgovarajte, pišite. Iz tog razloga osobno stalno učim, na svakom razgovoru za posao testiraju moje znanje engleskog bez obzira što imam diplomu i još uvijek se u nekim situacijama osjećam kao da ne znam dovoljno. Uzbudljivo i frustrirajuće istovremeno.