MJESTO MEDIJSKE PISMENOSTI U HRVATSKIM ŠKOLAMA

25. 01. 2016.
Mjesto medijske pismenosti u hrvatskim školama
Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba te Upravni odjel za predškolski odgoj, školstvo i sport Grada Velika Gorica održali su okrugli stol "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskim školama" u Tribini Grada Zagreba.

Potaknuti kurikularnom refomorm željeli su pridonijeti javnoj raspravi i naglasiti važnost medijske pismenosti u obrazovnom sustavu te ulogu lokalne zajednice u promociji medijske pismenost.

Na okruglom stolu govorili su Tomislav Reškovac, prof., član Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, doc. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Krešimir Mikić, prof. v. š., Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Mila Jelavić, dipl. iur., Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, dr. sc. Arijana Mataga Tintor, Grad Velika Gorica, Upravni odjel za predškolski odgoj, školstvo i šport i Nedjeljko Marković, dipl. socijalni radnik, predsjednik udruge Pragma.

Medijska pismenost neće biti obvezan predmet u školama
Tomislav Reškovac naglasio je da je kurikularna reforma nastojala uključiti medijsku pismenost u hrvatskim školama, no ona se neće naći na popisu obveznih predmeta. Važan je aspekt obrazovanja jer razvija kritičko mišljenje, potiče kreativnost i komunikaciju među djecom i mladima, a djecu izaziva da sami koriste tehničke i jezične alate te na taj način postaju aktivni i sudiogovorni članovi društva. Prof. Reškovac ističe da se medijska pismenost s jedne strane nalazi u sklopu predmeta Hrvatski jezik i Likovna umjetnost, te u srednjoj školi u sklopu Etike, Sociologije, Filozofije. S druge strane, ovisno o potrebama škole i lokalne zajednice, medijska pismenost može postati izborni predmet ili se poučavati u sklopu velikog broja izvanškolskih aktivnosti.

Potrebno je više se uključiti
Finski sustav obrazovanja ili nizozemski model suradnje udruga civilnog sektora neki su od modela koje je izdvojio doc. dr. sc. Igor Kanižaj, a koje bismo mogli uključiti u stvaranje modela poučavanja medijske pismenosti. U tome nam mogu pomoći primjeri dobre prakse u Europi, sustav obrazovanja u Finskoj, tradicija u Velikoj Britaniji, kritičnost u Švedskoj ili suradnja udruga civilnog sektora u Nizozemskoj. Smatra da se u Republici Hrvatskoj propustilo slušati jedni druge, kao i odrediti precizne definicije pojmova: medijska pismenost, digitalna pismenost. Stoga, potrebno je više se uključiti u raspravu o medijskoj pismenosti i u jačanje njezine promocije.

Koje kompetencije mora imati nastavnik u poučavanju medijske pismenosti?
Krešimir Mikić pitao je sve prisutne govori li se o medijima pozitivno ili samo negativno? Potencijalno provlačenje medijske pismenosti kroz druge predmete ocijenio je lošim, te da se cijelom predmetu poput medijske pismenosti treba ozbiljnije pristupiti. Mikić je naglasio koliko su učitelji kompetentni za poučavanje medijske pismenosti. Ističe da se učitelji rado školuju, pohađaju seminare i okrugle stolove, no na tome stane jer su učitelji medijski pismeni usput. Često, ističe Mikić, ako to nije nagrađeno, samim time postaje manje zanimljivo i nastaje problem jer nemamo adekvatan kadar. Zaključio je da treba pronaći mjeru u isticanju negativnosti medija. Pokazao je novopokrenuti portal o filmskoj pismenosti na kojem će svi posjetitelji moći odabrati filmove koji promiču općeljudske vrijednosti poput topline, vjere, dobrote, razumijevanja. Takvi filmovi će inspirirati i motivirati te pokazati da postoje filmovi koji nas mogu potaknuti da budemo sretniji.

Medijska pismenost vrijedna je pažnje lokalne zajednice
Mila Jelavić govorila je o lokalnoj zajednica koja treba uvrstiti medijsku pismenost u svoje lokalne politike. Smatra da poučavanje o korištenju medija, ali i zaštiti od medija, treba ići zajedno, odnosno ne smije postojati raskorak. Grad Zagreb potpomogao je programe javnih potreba u kulturi, a trenutno financira 2 projekta koji se tiču financijske, medijske i informacijske pismenosti. Grad Zagreb kao primjer lokalne zajednice treba potaknuti i druge da rade više.

Kako pripremiti ljude da održavaju sustave vrijednosti?
Arijana Mataga Tintor naglasila je da lokalna zajednica može doprinijeti da sve ono doneseno na nacionalnoj razini, dođe do svih škola i svih učenika. Uvrštavanje takvih programa u lokalnu politiku utječe na djecu i njihovo odrastanje, a sama lokalna zajednica treba pripremati ljude koji će provoditi određene politike. Cilj lokalne zajednice, ističe Mataga Tintor, trebao bi potaknuti djecu i mlade da žive sustave vrijednosti poput znanja, obrazovanja, solidarnosti, integriteta, a ako se takvi sustavi vrijednosti održe, manje se javlja rizično ponašanje.

Stvarajmo emocionalno i medijski pismene osobe
Nedjeljko Marković govorio je o djelovanju nevladinih udruga. Predsjednik Udruge Pragma rekao je da svaki rad s djecom i mladima ima smisla, a velik broj prisutnih govori da postoji veliki interes za temu medijske pismenosti. Izdvojio je podatak od 3 posto udruga čije je djelovanje usmjereno na djecu i mlade, te usporedio hrvatsku stvarnost s onom nizozemskom, gdje se 800 udruga bavi djecom i mladima, a u svoje programe integrira medijsku i emocionalnu pismenost. Naglasio je da je važna uloga roditelja koji će medijski i emocionalno odgajati svoju djecu predškolskog i školskog uzrasta, no zapitao se na koji način se provodi medijska pismenost u srednjem strukovnom obrazovanju. Zaključio je da svi moramo stvoriti suodnos između emocionalne i medijske pismenosti, emocionalno odgajati djecu i mlade u tople ljude sklone empatiji. Samim time će davati povratnu informaciju i težiti medijskoj pismenosti.

Seriju "Život na sjeveru" zamijeno je "Život s medijima"
Prisutnima se obratio i Danijel Labaš koji je predstavio Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, društvo koje čine mladi ljudi. Osamdesetak mladih održalo je niz edukativnih predavanja i radionica koje su namijenjene djeci, roditeljima, nastavnicima, a na tribini su sudjelovala djeca s velikogoričkog područja koja su se susrela s predavanjima DKMK-a.

DKMK u svom djelovanju vidi, prosuđuje i djeluje, a predsjednik Labaš zaključio je:
Svjesni smo da mediji vole djecu, da djeca vole medije, svjesni smo dobrih strana i potencijala medija i želimo naše društvo usmjeriti da počne pozitivno razmišljati o medijima i koristiti ih u pozitivne i obrazovne svrhe. Ako govorimo djeci o medijima, nije dovoljno samo teoretizirati, nego im pokazati i naučiti ih kako i oni mogu biti vrijedni, marljivi i pametni kreatori medijskih sadržaja.

Djeca medija za medijski pismenu Hrvatsku
U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, DKMK je pokrenuo projekt "Djeca medija za medijski pismenu Hrvatsku". U osam mjeseci, koliko traje projekt, posjetit će Sveti Petar Orehovec, Ivanec, Gospić, Metković, Pazin, Mariju Bistricu, Vinkovce, Karlovac i Zagreb. Cilj projekta je educirati djecu o pozitivnim i negativnim stranama medija, upozoriti nastavnike i roditelje na rizike i opasnosti, ali i uputiti ih kako koristiti medije, kako se zaštititi i biti odgovoran korisnik tradicionalnih i novih medija.

Medijska pismenost važan je aspekt obrazovanja, a veliki interes prisutnih daje nadu da će medijska pismenost dobiti adekvatnije mjesto u hrvatskim školama.

Napomena: Naklada Ljevak izradla je grafičku opremu članka na temelju vizuala okruglog stola održanog 18. siječnja 2016. i na temelju brošura koje izdaje Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu u suradnji s Gradom Velika Gorica.