U spomen na omiljenog basnopisca de La Fontainea
Jean de La Fontaine francuski je književnik koji je rođen 8. srpnja 1621. u Parizu, a umro je 13. travnja 1695. godine. Njegovo glavno djelo su „Basne i bajke“ i „Pripovijesti u stihu“. Glavni mu je uzor u pisanju basni i bajki bio Ezop, grčki basnopisac iz 4. stoljeća koji se smatra osnivačem basne i iza sebe je ostavio 426 basni. Svojim je pisanjem utjecao i na kasnije basnopisce, među ostalima i na Fontainea.
Fontaine je svoje basne osvježio elementima drame, satire i poezije. Njegove životinje ogledalo su ljudske naravi, osobito slabosti. Basne su mu vrlo poznate i smatraju se remek djelima svjetske književnosti.
Prvo djelo sa 124 basne izašlo je 31. ožujka 1668. pod nazivom „Ezopove basne“, a bile su posvećene Luju, sinu Luja XIV. Ritmično pisane, lake za čitanje zbog rime, postale su omiljeno štivo kako djece tako i odraslih.
Sjećate li se basne o kornjači i zecu? Dok je kornjača žurila kako bi stigla na cilj, zec je spavao jer je smatrao da je brži od nje. Fontaine nas u ovoj priči uči:
U njegovim basnama često stradaju dobri jer nisu dovoljno lukavi, a pobjeđuju pametni i spretni, makar bili i zli.
Iz djela „Basne i bajke“ izdvajamo nekoliko moralnih pouka.
"Razlozi jačega uvijek su najbolji." (Vuk i janje)
"Smrt nikada ne iznenađuje mudraca, on je uvijek spreman za odlazak." (Knjiga VIII)
Neke od ostalih rečenica iz njegovih djela:
"Najljepša je pobjeda pobijediti svoje srce"
"Nažalost, oduvijek je bilo tako da su zbog gluposti velikih stradali mali"
Poštanske marke s likom i basnama Fontainea izdane su 1995. u Francuskoj. Objavio je nekoliko edicija basni, a posljednja je izašla 1693. godine. Jean de La Fontaine postao je član Francuske akademije 1683. godine.
U sjećanju je djece i odraslih kao izvrstan basnopisac, a rado ga se sjećamo u spomen na 319. obljetnicu njegove smrti.