Svjetski dan plesa

29. 04. 2014.
Svjetski dan plesa slavi se od 1982. pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Obilježava se svake godine 29. travnja u spomen na francuskog plesača i koreografa Jeana Georgesa Noverrea (29. travnja 1727. – 19. listopada 1810). Noverre je autor Pisama o plesu i baletu, a smatra se jednim od najvećih plesnih reformatora.

Plesne poruke

Poruke poznatih osoba iz svijeta plesa šalju se na taj dan diljem svijeta. Edina Pličanić, prvakinja baleta HNK u Zagrebu, autorica je hrvatske plesne poruke.

Zatvorite oči, duboko udahnite, izdahnite, osjetite svoj puls, njegov ritam, osjetite živu struju svoga tijela…
cijeli univerzum pleše u vama.
Otvorite oči, pogledajte, sve oko vas pleše, drveće na vjetru, oblaci sa suncem, zvijezde, mjesec, sva živa bića…
cijeli univerzum pleše. Vi plešete.
Sve je u svemu, ples je u svemu.
Plešite, plešite i smiješite se.
Sretan Vam Međunarodni dan plesa!

Francuski plesač i koreograf Mourad Merzouki napisao je međunarodnu plesnu poruku. Pročitajte ovdje.

Jean Georges Noverre - Shakespeare plesa

Bio je francuski plesač, koreograf i baletni teoretičar ((Pariz, 29. IV. 1727 – Saint Germain-en-Laye, 19. X. 1810). Stekao je baletnu naobrazbu kod Louisa Dupréa u pariškoj Operi. Započeo je karijeru u pariškom kazalištu Opera Comique, a nastavio u Berlinu, Dresdenu, Strasbourgu, Marseilleu i Lyonu. Njegova prva koreografija Les Fêtes chinoises (1749–54) privukla je pozornost D. Garricka, ravnatelja kazališta Drury Lane u Londonu, koji ga je prozvao Shakespeareom plesa. Prekinuo je plesačku karijeru zbog ozljede, no stvorio je više od 150 djela kao koreograf. U svojim Pismima o plesu i baletu odbacio je dotadašnju ulogu plesa kao zabave u operi i pisao je o baletu kao mogućoj istinskoj drami sa sadržajem i osjećajima. Smatra se najznačajnijim imenom u baletnoj povijesti. Poštujući njegove reforme, osnovana je 1958. u Stuttgartu udruga Noverre Society za promicanje i podupiranje mladih koreografa suvremenih baleta, pod pokroviteljstvom J. Kyliána, J. Neumeiera i potom Williama Forsythea.

Zanimljivosti

U Hrvatskoj se plesalo prije 2000 godina kada su Iliri naseljavali prostor. Bog Silvan ih je predvodio, a za ples mu nisu bile potrebne cipele, imao je kozje noge. Kult Sunca je bio prisutan kod Ilira pa su mu plesom u kolu odavali čast. U Staroj Grčkoj plesali su bogovi, božice, muze, a Homer donosi prve zapise o grčkim plesovima. Ples je bio cijenjen i u Starom Rimu, a prvi je put jedan rimski građanin za vrijeme cara Oktavijana davao plesnu poduku i ta je disciplina postala vrlinom dobrog društva. 

Vrste plesova 

Vrste plesova su standardni: engleski i bečki valcer, quickstep, tango i slowfox. U latinoameričke plesove ubrajamo sambu, rumbu, jive, cha-cha-cha i paso doble, a mambo, salsa, discofox, merengue i discofox su društveni plesovi. 

Hip-hop/rap je kulturni pokret koji se razvio među gradskim življem, Afroamerikancima, Jamajčanima i Portorikancima u Bronxu, kvartu New Yorka, tijekom ranih 1970-ih i otad se proširio po cijelom svijetu. Četiri glavna obilježja, ili "elementa", hip-hop kulture su MC-anje (repanje), DJ-anje, grafiti, i breakdance. Neki smatraju beatbox petim elementom hip-hopa; neki bi dodali politički aktivizam, hip-hop modu, hip-hop žargon, double dutching (urbana forma preskakanja užeta) ili druge elemente kao važne dijelove hip-hopa. Pojam je otad postao sinonim za hip-hop glazbu (ili rap glazbu).

Tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća posebno su se razvijali pokreti na tlu (tzv. floor rock ili down rock), a novi su se pokreti dodavali i izbacivali kako se mijenjao glazbeni ukus, od funk glazbe i soula do ranog hip-hopa. No temeljni se pokreti nisu mijenjali sve dok ‘Rock Steady Crew’ i ‘Electric Boogaloo Lockers’ (kasnije ‘Electric Boogaloos’) nisu predstavili zapanjujuće pokrete koji su uključivali okretanje na leđima i na glavi, a koje danas povezujemo s breakdanceom. Ples je postao planetarno popularan tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, kad je postao dijelom brojnih filmova i mjuzikala. Europski i azijski obožavatelji ovoga plesa s vremenom su ga obogatili vlastitim maštovitim okretima.


Zašto je ples dobar?

Ples je jedan od načina da svi ljudi različite životne dobi ostanu u formi. Potiče fleksibilnost, zahtijeva pokrete u kojima prevladava istezanje, savijanje pa plesači postaju fleksibilniji. Mnogi stilovi plesa, uključujući jazz ples i balet, zahtijevaju skakanje visoko u zrak. To skakanje zahtijeva snagu glavnih nožnih mišića. Uz fleksibilnost i snagu, ples potiče izdržljivost kao i dobro raspoloženje. Ples donosi prilike za upoznavanje ljudi, potiče razvoj društvenih vještina, smanjuje stres te potiče pozitivno razmišljanje i dobro raspoloženje.

                                          

Izvori:

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44259

http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~mpehar/povijest.html

http://www.ples.hr/plesovi/breakdance/

http://body.ba/fitness/indoor-i-outdoor/cetiri-razloga-zasto-je-ples-dobar-za-zdravlje/295