09. svibnja – Dan Europe

09. 05. 2014.
Ideja ujedinjene Europe postojala je puno prije početka samog procesa ujedinjenja – u mislima i promišljanjima političara, filozofa i književnika. Pierre Joseph Prudhon, Jean Jacques Rousseau, Victor Hugo i Immanuel Kant samo su neki od istaknutih mislioca kod kojih se javila ideja o savezu i zajedništvu mnogobrojnih zemalja i kultura Starog kontinenta – Europe. U svom legendarnom, gotovo proročanskom govoru održanom na Mirovnom kongresu u Parizu 1849. godine, Victor Hugo je rekao:
 
 "...Doći će dan kad više nećete međusobno ratovati, doći će dan kad više nećete dizati vojsku jedni protiv drugih. (…) Postavit ćete malu drvenu kutiju od borova drva, nazvat ćete je glasačkom kutijom, a što će iz te kutije izići? Iz nje će izići društvo u kojemu ćete svi osjetiti da živite, društvo koje će vam svima biti drago kao vaša duša..."

"...Osvanut će dan kad ćete se vi, Francuska, Rusija, Italija, Engleska i Njemačka, i sve nacije ovoga kontinenta, ne gubeći svoje posebnosti i svoju slavnu individualnost, stopiti u superiorno jedinstvo i stvoriti europsko bratstvo.(...) Osvanut će dan kada više neće biti drugih bojnih polja osim tržišta koja se otvaraju trgovini i duhova koji se otvaraju idejama. Osvanut će dan kad će metke i bombe zamijeniti glasovanje, opći narodni izbori, istinska arbitraža velikog suverenog senata koji će Europi biti ono što je Parlament Engleskoj, ono što je Skupština Njemačkoj i ono što je Zakonodavna skupština Francuskoj! …"

Victor Hugo, Doći će dan

 

Konkretan projekt ujedinjavanja Europe započeo je nakon Drugog svjetskog rata. Nakon teškog i dugog ratovanja i katastrofalnih posljedica koje je rat imao posvuda po Europi, 09. svibnja 1950. godine donesena je deklaracija kojom se neprijateljstvo između Francuske i Njemačke pretvara u Europsku zajednicu za ugljen i čelik. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, na prijedlog drugog značajnog francuskog političara tog doba, Jeana Monneta, te uz podršku kancelara Njemačke Konrada Adenauera, donio je deklaraciju u kojoj kaže:
 
„Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju.
Doprinos koji organizirana i živa Europa može dati civilizaciji neophodan je za održavanje miroljubivih odnosa. Francuska, koja je više od 20 godina predvodila napore oko ujedinjene Europe, uvijek je kao bitan cilj naglašavala služenje miru. Ujedinjena Europa nije ostvarena, imali smo rat.
Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost. Ujedinjavanje nacija Europe zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke. Svaka mjera koja se poduzme mora se, u prvom redu, odnositi na ove dvije zemlje.“

Schumanova deklaracija, 09. svibnja 1950.g.


Francuskoj i Njemačkoj godinu dana kasnije pridružuju se i Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Kroz godine koje su uslijedile broj se članica postojano povećavao. Godine 1992. otpisivanjem Ugovora o Europskoj uniji dvanaest članica Europske zajednice za ugljen i čelik i zajednica koje su se kasnije formirale (Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za nuklearnu energiju) ujedinjuju se pod nazivom Europska unija. Potpisivanje ovog ugovora značio je početak procesa ekonomskog i monetarnog ujedinjavanja zemalja članica, formiranje zajedničkog tržišta te otvaranje mogućnosti pristupanja uniji zemljama srednje i istočne Europe.


Danas Europska unija, ulaskom Hrvatske 01. srpnja 2013. godine u zajednicu, broji 28 zemalja članica.
 
 


Najvažnije institucije EU


  • Europsko vijeće određuje opći smjer političkoga djelovanja EU-a, ali nema ovlasti za donošenje propisa.
  • Europski parlament  zastupa građane EU-a, koji ga izravno biraju.
  • Vijeće Europske unije predstavlja vlade i pojedinačne države članice. Predsjedanje Vijećem rotira se među državama članicama.
  • Europska komisija zastupa interese Unije kao cjeline.

Simboli Europske unije


Zastava: Dvanaest zlatnih zvijezda na plavoj podlozi.
Himna: Oda radosti, završni dio devete simfonije Ludwiga van Beethovena.
Moto: In varietate concordia. (Ujedinjeni u različitosti.)