Dan Grada Zagreba

31. 05. 2014.
Zašto se 31. svibnja obilježava Dan Grada Zagreba?

Kamenita vrata su jedan od najprepoznatljivijih i najslikanijih motiva Zagreba. Vrata se prvi puta spominju 1429., no sagrađena su u 13. stoljeću. Veliki je požar 31. svibnja 1731. zahvatio Kamenita vrata koja su izgorila kao i većina zagrebačkih kuća. Ostala je samo slika Majke Božje koja je bila čitava i neoštećena. Sliku su proglasili čudom. Ubrzo je izgrađen oltar na kojem će se postaviti slika koja je ujedno među najstarijim slikama Zagreba, a 13. svibnja 1931. okrunjena je krunom od zlata i dragulja. Stručne analize su pokazale da je požar zahvatio sliku, no nije izgorila iako je bila od zapaljivog materijala. Tadašnji kardinal Franjo Kuharić je na 260 obljetnicu, 31. svibnja 1991., proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada. Datum 31. svibnja se od 1999. obilježava kao Dan Grada Zagreba.

(http://zagrebancija.blog.hr/2013/01/1631497055/kamenita-vrata.html)

Jeste li znali?

- Prvim automobilom u Zagreb se 16. kolovoza 1899. dovezao grof Bombelles iz Vinice kraj Varaždina. Prvi Zagrepčanin koji je 1901. imao automobil bio je Ferdinand Budicki. Zanimljivo je da nije položio vozački ispit iz prvog pokušaja, a zapamćen je i kao vozač koji je skrivio prvu prometnu nesreću.

- Zagrepčanka Katarina Matanović Kulenović je bila prva hrvatska pilotkinja i prva žena u Europi koja je skočila padobranom. Prva kondukterka u tramvaju je bila Paula Landsky, a Štefica Vidačić Miss Zagreba 1927., zatim Miss Jugoslavije i Miss Europe. 

- Brcko u Zagrebu je prvi hrvatski film koji se prikazivao u kinu Zagreb (tada Metropol) 1917. godine. Film nije nažalost sačuvan i ne postoji niti jedan primjerak.

(http://zagrebancija.blog.hr/2012/04/index.html#1630660797)

Licitarska srca

Licitar je šareno ukrašeni kolač od medenoga tijesta. Njegova se tajna izrade od davnine čuva u krugu obiteljskog obrta medičara središnje i nizinske Hrvatske. Iako je u cijelosti spravljen od jestivih sastojaka, ponajprije donosi radost očima i duši.  Običaj darivanja licitarskog srca, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Naročita prigoda za takav znak pažnje najveći je blagdan zaljubljenih, Valentinovo. Taj je običaj ovjekovječen i u glasovitom baletu Licitarsko srce Krešimira Baranovića koji je izvođen na pozornicama diljem svijeta.

Tradicija izrade licitara traje još od srednjeg vijeka, a iz istočnoalpskih područja gdje je izrada takvog kolača prerasla u obrt, proširila se u druga područja središnje Europe, kada dolazi i u panonske krajeve Hrvatske. U 18. i 19. stoljeću, u gradovima Zagrebu, Karlovcu, Koprivnici, Samoboru, Varaždinu i drugdje, licitari su bili ugledni obrtnici, a njihovi proizvodi omiljeni među pripadnicima svih staleža. Tu se majstori medičarskog obrta bave izradom proizvoda od tijesta i voska - licitara, medenjaka, svijeća, voštanih zavjetnih darova te pripravom pića - gvirca i medice. Ti se proizvodi od samih početaka obrta prodaju na sajmovima i proštenjima uz crkvene svetkovine, a zahvaljujući licitarima, medičarski štandovi tim mjestima daju slikovitost i naročit ugođaj.

Izradite svoje licitarsko srce. http://www.licitar.hr/hr/o-licitarima-1

Preporuke

Ako želite upoznati mračnu stranu Zagreba, saznati o suđenjima, praznovjerjima, razmiricama i kažnjavanjima coprnica, posjetite Muzej Grada Zagreba od svibnja do kolovoza 2014. godine. 

http://www.mgz.hr/hr/novosti/gornjogradske-coprnice-svibanj---kolovoz-2014,5855.html?t=d

Ako želite pročitati kako se nekada u Zagrebu govorilo te prepoznati koje riječi i Vi koristite u razgovornom jeziku, preporučamo Vam dvije knjige. 

Ivan Brnčić, autor članaka o Zagrebu na zagrebancija.hr, napisao je Purgerski rječnik 2013. godine. 
http://ljevak.hr/knjige/knjiga-14037-purgerski-rjecnik

Agramer vas odvodi u razdoblje 18. stoljeća kada su germanizmi preplavili zagrebačko govorno područje zbog jakih kulturnih i političkih veza. Car Josip II. je svojim dekretom proglasio njemački službenim jezikom državne uprave, a kasnije je postao jezikom novina, plemstva i vojnih činovnika. Saznajte koje su se njemačke posuđenice zadržale u zagrebačkom govoru. 
http://ljevak.hr/knjige/knjiga-15321-agramer