218. obljetnica rođenja Antuna Mihanovića

10. 06. 2014.
Antun Mihanović, rođen u Zagrebu 10. lipnja 1796. godine bio je uvaženi hrvatski pravnik i književnik koji je svoje mjesto u hrvatskoj povijesti zauzeo kao autor pjesme Horvatska domovina, koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatskom himnom.

Pravna karijera

Rođen u obitelji zagrebačkog posjednika Matije Mihanovića, pohađao je gimnaziju u Zagrebu, zatim studirao filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu nakon čega je započeo svoju dugu i bogatu karijeru kao pravnik. Svoje pravne dužnosti obnašao je pri Banskome stolu u Zagrebu, zatim je od 1815. do 1821. godine bio vojni sudac u Italiji, nakon čega je preuzeo funkciju upravnog činovnika u Rijeci, koju je i zastupao na Požunskom saboru 1827. godine. Nakon toga je službovao u austrijskoj diplomaciji, bio prvim austrijskim konzulom u Beogradu, zatim i u Solunu, Carigradu i Bukureštu, da bi se kao ministarski savjetnik povukao u mirovinu 1858. godine.

Književno stvaralaštvo

Mihanović je svoju književnu karijeru podredio pravnoj, no ipak je cijeloga života pisao. U mladosti okupirale su ga ponajviše znanstvene teme. Tako je pisao većinom znanstvene rasprave i eseje, a poeziji se okrenuo tek u zrelim godinama života. Iako njegov opus sadrži samo malen broj djela, utjecaji njegovog književnog stvaralaštva odjeknuli su kroz hrvatsku povijest.

Godine 1815. u Beču je objavio malenu knjižicu pod nazivom Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku. U toj je malenoj knjižici Mihanović stao u obranu narodnog jezika i iznio kritiku tadašnjeg stanja u hrvatskoj javnosti i književnosti. Hrvatski povjesničar Antun Barac o tome kaže:
(...) kad je u hrvatskoj književnosti vladala pustoš, a u hrvatskoj javnosti nemar prema hrvatskom jeziku. Njome je htio razbuditi narodni ponos i svijest, da samo na vlastitom jeziku čovjek može izreći sve, što želi. Istaknuto je, da se do izražajnog savršenstva može razviti samo jezik kojim narod i govori i piše. Dokazivao je koliko snage moraju izgubiti ljudi koji su prisiljeni učiti strane jezike. Tvrdio je da se samo na materinskoj riječi može stvarati prava kultura i suzbijati praznovjerje i zaostalost. I njegovi su pogledi obuhvatili cijelo slavenstvo, ali su se u prvom redu zaustavljali na hrvatskomu narodu.

Iz te se male knjižice, i ponosa i ljubavi koju je Mihanović izrazio za narodni, hrvatski jezik, kasnije razvio ilirski pokret i program Hrvatskog narodnog preporoda na čelu s Ljudevitom Gajem.

Hrvatska himna

Stihove pjesme Horvatska domovina napisao je za svojeg službovanja u Rijeci, a prvi puta ju je objavio u časopisu Danica 14. ožujka 1835. godine. Pjesma, kasnije prema prvom stihu preimenovana u Lijepu našu, proglašena je hrvatskom himnom 1891. godine. Prema uvriježenom mišljenju, himnu su uglazbili Josip Runjanin i učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger. Nacionalna himna prvi puta je izvedena 1891. godine.