Kada pucanj uzrokuje rat

28. 06. 2014.
Annika Mombauer: Uzroci Prvog svjetskog rata
Zašto je nastao Veliki rat kako još nazivaju Prvi svjetski rat? Tko je odgovaran za prvu veliku ratnu katastrofu? Zašto je jedan pucanj uzrokovao veliki rat? Ovo su samo neka od pitanja kojima se mnogi povjesničari bave diljem svijeta dugih 100 godina. Među njima je i Annika Mombauer.

Riječ je o pucnju koji je izvršio Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarnog pokreta "Mlada Bosna" 28. lipnja 1914. na austrijskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda. Austrija je ubrzo pokrenula istragu u kojoj je u Srbiji tražila krivce za ubojstvo nadvojvode. Srbija se odlučno usprotivila austrijskim činovnicima koji su željeli pokrenuti istragu na njezinom teritoriju. Austrija je uzvratila prekidom diplomatskih odnosa 28. srpnja. Atentat na Franju Ferdinanda bio je samo povod Prvom svjetskom ratu, ratu u kojem su se zaoštrile politike različitih država. Rat je poslužio državama kako bi došli do svojih ciljeva - formiranja kolonija ili učvršćivanja već stečenih kolonijalnih carstava.

Postoje mnogobrojne kontroverze i konsenzusi o uzrocima Prvog svjetskog rata, no Moltke je jednom zapisao:

Vječni mir je san, koji čak nije ni lijep, a rat je karika u božjem uređenju svijeta.

Kojom god politikom se vodile, sudjelovanje u ratu bilo je neizbježno za velike države - Veliku Britaniju, Francusku, Rusiju, Njemačku, Italiju i Austro-Ugarsku. Odgovore o tome tko bi trebao preuzeti najveću odgovornost za pokretanje rata potražili smo u knjizi Uzroci Prvog svjetskog rata Annike Mombauer.

U najnovijem velikom istraživanju Srpanjske krize, „najkompliciranijeg događaja modernog doba“, prikupljen je impresivan broj dokaza na međunarodnoj razini koji ne optužuju nijednu državu posebno. Daleko smo se odmaknuli od Fritza Fischera i njegovog naglaska na odlukama jedne vlade, a koncentriranje na proučavanje na međunarodnoj razini pomaže u rasvjetljavanju zajedničkih pretpostavki i ograničenja koja su obilježavala sve odluke donesene u srpnju 1914. A ipak, mene je vlastito čitanje izvora dovelo do velikog broja drukčijih dokaza koji pokazuju da se želja za započinjanjem rata u srpnju 1914. pojavila mnogo prije u Berlinu i Beču nego u drugim prijestolnicama. Drugi bi mogli sa sličnom sigurnošću dokaze o ratnom huškanju i krivnji tražiti u Sankt Peterburgu, Beogradu i u Parizu.

http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-16299-uzroci-prvog-svjetskog-rata