Međunarodni dan pismenosti

08. 09. 2014.
Ideja o obilježavanju jednog dana u godini Međunarodnim danom pismenosti potekla je na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja 1965. godine. Već sljedeće godine UNESCO je započeo obilježavati Međunarodni dan pismenosti.

Danas postoje četiri shvaćanja pismenosti:
  • pismenost kao autonoman set vještina
  • pismenost kao primijenjena, prakticirana i situirana
  • pismenost kao proces učenja
  • pismenost kao tekst

Pismenost se ujedno smatra i ljudskim pravom koje je sadržano u pravu na obrazovanje. Pismenost, odnosno pravo na obrazovanje je jedno od prava prepoznatih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine. Dvije su deklaracije učinile korak više kada je zapisano u Deklaraciji iz Persepolisa (1975.): Pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo, a Hamburška deklaracija (1997.) naglašava da pismenost, koja u širem smislu obuhvaća znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena, osnovno (...) ljudsko pravo.

UNESCO svrstava Hrvatsku u krug zemalja koje pismenost definiraju kao sposobnost čitanja i pisanja na bilo kojem jeziku. Vlada Republike Hrvatske definirala je pismenost u studenom 2004. godine. Tada je u Strategiji obrazovanja odraslih istaknuto novo shvaćanje pismenosti 21. stoljeća koje, uz 'tradicionalni' pojam pismenosti - vještine pisanja, čitanja i (ponegdje) računanja, razumijeva osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanje stranih jezika i korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje.

Zašto trebamo obilježavati Međunarodni dan pismenosti i boriti se protiv nepismenosti?


Unatoč činjenici da postmoderna teorija promatra pismenost kao "instrument moći i ugnjetavanja koji legitimira dominantne diskurse i ugrožava jezike, kulture i lokalno znanje, odnosno kao alat kreiranja mišljenja." (1), danas se trebamo na međunarodnoj razini boriti protiv nepismenosti.

Pismenost donosi brojne prednosti - korist pojedincu, utječe na njegovo samopouzdanje, osnažuje ga za aktivno djelovanje, oslobađa njegovu kreativnost, osposobljava ga za kritičku refleksiju stvarnosti. Svaka pismena osoba može donositi odluke i aktivno djelovati u područjima poput obrazovanja, očuvanja zdravlja, reprodukcije i ravnopravnosti spolova.




Izvor:
http://www.cjelozivotno-ucenje.hr/me%C4%91unarodni-dan-pismenosti.aspx