Književnik koji je čeznuo za mirom i slobodom

04. 12. 2014.
August Cesarec
August Cesarec bio je hvatski književnik, publicist i politički djelatnik, a rođen je u Zagebu 4. prosinca 1893. godine .
Kao srednjoškolac se istaknuo svojim socijalističkim usmjerenjima zbog čega je bio pod policijskim nadzorom i više puta zatvaran.

Prvi književni rad naslovio je simbolično Iz svijeta potlačenih čime će označiti svoju cjelokupnu književnu i političku djelatnost. Objavio ga je sa 17 godina u Slobodnoj riječi, glasilu Socijaldemokratske stranke Hrvatske. U početku piše ekspresionistički, a kasnije se sve više priklanja realističkomu konceptu književnoga oblikovanja. Cesarec je kao devetnaestogodišnjak sudjelovao u atentatu na bana i komesara Slavka Cuvaja i proveo je 21 mjesec u tamnici Srijemske Mitrovice. U Prvome svjetskom ratu bio je vojnik u Srbiji, a poslije rata priključio se komunističkomu pokretu. S Miroslavom Krležom pokrenuo je i uređivao 1919. godine Plamen, najpoznatiji časopis na književnoj ljevici, koji je ubrzo zabranjen.

Kao uvjereni antifašist boravio je 1937. godine u Španjolskoj te je napisao knjigu Španjolski susreti koja je nastala prema dojmovima iz građanskoga rata protiv fašizma. Za vrijeme NDH zatočen je u Kerestincu te je nestao u poznatome bijegu. Cesarčeva kretanja i sve što je objavljivao pratila je policija, a 1941. na smrt ga je osudio ustaški prijeki sud u Zagrebu. Ubijen je u šumi Dotrščini na rubnome dijelu Zagreba, vjerojatno noću sa 16. na 17. srpnja. U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: „Živjela sovjetska Hrvatska!”, što dokazuje kako se i hrvatska ljevica zalagala za samostalnu državu.

Najznačajniji su dio Cesarčeva opusa romani Careva kraljevina, Zlatni mladić i Bjegunci u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon Prvoga svjetskog rata. O Rakovičkoj buni 1871. i tragičnome liku hrvatske povijesti Eugenu Kvaterniku napisao je dramu Sin domovine.

Cesarec je objavljivao putopise, prevodio Gorkoga, Hugoa i Zolu te pisao u mnogim listovima, časopisima i tjednicima. Sva djela prožeta su mu snažnom socijalnom notom i u njima je opisan život običnih ljudi, radnika, seljaka, građanstva i inteligencije i u provinciji i u gradovima. Prilike između dva svjetska rata umnogome su predodredile njegov odnos prema književnosti, a bit Cesarca kao čovjeka i umjetnika, njegov etički i estetički credo mogao bi se izreći jednom riječju – sloboda.

August Cesarec bio je vrlo plodan pisac, zacijelo najplodniji uz Miroslava Krležu u međuratnome razdoblju.