Inicijali i crteži u važnom hrvatskom spomeniku iz 13. stoljeća
Vinodolski zakonik kao pravni spis nema naslova, a prepisan je s izvornika početkom 16. stoljeća glagoljičnim kurzivom (izvornik je napisan 6. siječnja 1288. godine ustavnom glagoljicom, a tako su napisana i prva dva retka ovoga prijepisa) na 14 pergamentnih listova. Listovi sadrže inicijale urešene biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima. U 19. stoljeću uvezen je u kožu.
Rukopis Vinodolskog zakona koji je do nas došao nije original, a ni onaj originalni prijepis kakav je, po glasu završnih odredbi, bio čuvan u svakom gradu vinodolskom, nego je prijepis iz XVI. stoljeća. Izvornik je bio pisan ustavnim (liturgijskim) pismom, dok je ovaj prijepis napisan kurzivnom glagoljicom, tj. poslovnim pismom, kakvim se od XIV. st. pišu isprave, tj. pravni dokumenti. Prepisivač je nemarno prepisivao predložak, te je na nekoliko mjesta pogriješio, ali pogrešku nije precrtao ili prebrisao (ostrugao), ili na koji drugi način na nju upozorio.
Josip Bratulić
Inicijale i crteže u Vinodolskom zakoniku možete pogledati OVDJE.
O Vinodolu
Vinodol se do 1225. teritorijalno nalazio u sastavu srednjovjekovne banovine Slavonije, a hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) darovao ga je iste godine zajedno s Modrušem Vidu II. Frankapanu (†1233.), krčkomu knezu.
Između novih kmetova i novih feudalnih gospodara dolazilo je do sukoba i razmirica, pa se 6. siječnja 1288. sastalo povjerenstvo od 42 člana, predstavnika devet vinodolskih općina – Novoga Grada (danas Novi Vinodolski), Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika – i u pismenom obliku utvrdilo prava i dužnosti kmetova i feudalnih gospodara s opširno razrađenim kaznenim pravom i, u okviru njega, sustavom globa za pojedine prijestupe.
U člancima 18, 27 i 56 donesene su i zakonske odredbe o pravima ženâ, o njihovoj osobnoj i moralnoj zaštiti.
Danas je Vinodolski zakonik važan kao dokument za proučavanje ranog feudalizma u Hrvatskoj, a sama činjenica da je taj originalni i opširni dokument iz XIII. stoljeća sastavljen na narodnom jeziku svrstava ga u važne hrvatske kulturne spomenike.
Izvor:
http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=894
http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0106Vinodol.html