Učitelji, prijavite se

Autor hrvatskog narodnog bestsellera

Andrija Kačić Miošić bio je slavni pučki pjesnik, svećenik franjevac, povjesničar i filozof.


Rođen je 1704. godine u selu Bristu u Makarskom primorju. Školovao se u franjevačkom samostanu, završio je studij filozofije i teologije u Budimu, radio je kao učitelj i lector generalis u Šibeniku, bio je starješina samostana u Sumartinu na Braču nakon čega odlazi u Zaostrog gdje ostaje do svoje smrti 1760. godine. 

Kačić je na temelju svojih predavanja u šibenskoj školi napisao priručnik skolastičke filozofije Elementa peripathetica koji je objavljen u Mlecima (Venecija) 1737. godine. Napustio je teoriju i filozofiju jer je želio pisati za malog nepismenog čovjeka, pisao je o temama bliskim narodu, ali i njemu samom. Slušao je narodne priče i pjesme, proučavao povijesne izbore i čitao književnopovijesna djela, oduševljavao se pučkom tradicijom i narodnom prošlošću. Tako je nastalo njegovo djelo koje se danas smatra hrvatskim narodnim bestsellerom - Kačić Miošić je npisao djelo na hrvatskom jeziku i tiskao u dva dijela. Riječ je o djelima Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756,1759) i Korabljica (1760). 

Djelo Razgovor ugodni naroda slovinskoga tematizira povijest hrvatskog i slavenskih naroda, no na nov i svjež način. Djelo je ubrzo postalo omiljeno štivo malog i običnog puka. 

Nizanjem prepoznatljivih likova i događaja, bliskim mentalitetu tadašnjeg puka i korištenjem epskog narodnog deseterca, Andrija Kačić Miošić jasno je otkrio svoj motiv – približiti slavnu hrvatsku povijest "siromahu, težaku i čobanu naroda slovinskoga" svjestan da je tom našem čovjeku pjevanje i pričanje velika duševna razonoda. Iako mu je temelj bila narodna pjesma, ratio 18. stoljeća nije Kačiću dopustio uljepšavanje i iskrivljavanje povijesnih činjenica kako bi postigao veću umjetničku vrijednost: on uvijek ostaje prvo prosvjetitelj, pa tek zatim pjesnik i umjetnik. 

Kačić Miošić se svojim pisanjem istaknuo kao začetnik hrvatskog kulturnog preporod, a njegova štokavska ikavica postala je temelj hrvatskog književnog jezika. U svojim djelima opjevao je i junake drugih južnoslavenskih naroda. U svoju knjigu stihova i proze ugradio je brojne legende, predaje, anegdote i narodne poslovice. 


Nitko u hrvatskoj književnosti nije tako uvjerljivo na literaran način opjevao zgode iz života mnogih stoljeća kao Kačić. Kačić nas danas, na isti način kao i Misal po zakonu rimskoga dvora, podsjeća da smo narod koji je svoju povijest, svoj jezik i svoj identitet oduvijek čuvao u knjigama. Njegova pjesmarica je bila najčitanija knjiga u ono davno vrijeme svekolike nepismenosti i velikih povijesnih nedaća koje su pratile hrvatski narod: slušajući pričanje kroz stihove, narod se prosvjećivao u svakom pogledu, stvarao se u tom malom, običnom čovjeku osjećaj pripadnosti svom narodu, osjećaj vrijednosti i samopoštovanja. Tu je veličina tog iznimnog čovjeka i intelektualca hrvatskog 18. stoljeća.



Izvor: 
http://www.knjiznicari.hr/

Dio teksta koji je označen u kurzivu preuzet je iz teksta prof. Mile Biočine, OŠ Lučac, Split.