119. obljetnica smrti oca hrvatske terminologije

Od 1846. ueđivao je Gajeve novine Novine Hovatske, Slavonske i Dalmatinske. Pisao je populane priručnike, bio svestrani kulturni i znanstveni djelatnik te osmišljavao hrvatsko stručno i znanstveno nazivlje. Proučavao je politiku, botaniku, fiziku, kemiju i šumarstvo. 

Objavio je 1856. članak Hrvati i Srbi u časopisu Neven u kojem argumentirano, analizirajući povijest, književnost i filologiju pobija velikosrpske stavove koji su nastojali svu štokavski napisanu hrvatsku književnost pripisati sprskom jezičnom korpusu. Jednako je uspješno pobijao velikosrpska jezičnopolitička uvjerenja srpskog jezikoslovca Vuka Karadžića. 

Njegovo najpoznatije djelo objavljeno je 1868. pod nazivom Naše pravicce. Izbor zakonah, poveljah i spisah, znamenitih za državno pravo kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonsk, od godine 1202. do 1868. Doktorirao je 1868. disertacijom o Ruđeru Boškoviću. 

Brojne je kovanice izmislio vrsni jezikoslovac Bogoslav Šulek: znakoslov(l)je, kisik, vodik, sumpor, silicij, gradilište, kratkovid, spolnost, ratarstvo, vrhovništvo, školstvo, novovjerac, kolnica (remiza), obavljač (funkcioner), samovlast (apsolutizam), spojitost (kontinuitet), sjedo (sediment), mnogovezje (polisindeton), samokup (monopol).

Bogoslac Šulek naziva se ocem hrvatskoga znanstvenog nazivlja, a jedan je od najvažnijih osoba zaslužnih za razvoj hrvatskoga jezika i stvaranje hrvatskih novotvorenica umjesto tuđica i posuđenica.

Izvor:
Skoko, B. (2014.) Hrvatski velikani. Zagreb: Večernji list.