Kulturno i političko uzdizanje Zagreba u vrijeme biskupovanja Maksimilijana Vrhovca

Maksimilijan Vrhovac rođen je u Karlovcu 1752., a umro je u Zagrebu 1827. godine. Istaknuo se kao zagrebački biskup i jedan od začetnika Hrvatskog narodnog preporoda. U vrijeme svog biskupovanja učinio je Zagreb kulturnim i političkim središtem Hrvatske tog doba. Njegov biskupski dvor bio je središte okupljanja i promocije hrvatske kulturne i umjetničke elite. 

Vrhovac je studirao teologiju i filozofiju u Beču i Bologni, bio je rektor sjemeništa u Zagrebu i Pešti, zagrebački biskup punih 40 godina od 1787. godine. Radio je na prikupljanju i očuvanju hrvatske kulturne baštine te promociji hrvatskog jezika i širenju knjige u hrvatskom narodu. Kasnije je osnovao tiskaru u Zagrebu i opremio knjižnicu rijetkim izdanjima koja je 1808. otvorena javnosti. 

U povijest Zagrebačke biskupije ušao je kao najmlađi ordinarij (35 godina) s najduljim biskupovanjem (40 godina). Za vrijeme rata između Turske i Rusije pomagao je ranjenicima i nastojao zbrinuti vojsku koja je prolazila kroz Zagreb. Maksimilijan Vrhovac se međutim morao braniti od napada da je bio član masonerije. Od trenutka imenovanja za zagrebačkog biskupa pa do kraja svojega života bio je meta mnogih napada koji su tvrdili da je slobodan zidar, osporavajući čak i njegovu pravovjernost. Međutim, dokumenti koji svjedoče o Vrhovčevu članstvu u slobodnom zidarstvu odnose se na razdoblje dok on još nije bio zagrebački biskup. Iako je bio prožet jozefinističkim i prosvjetiteljskim idejama, on je bio duboko pobožan čovjek odan Crkvi. Upravo njegovim nastojanjem car je odustao od nauma da katolički bogoslovi stanuju privatno, dokazujući da boravak u zavodu jedino može bogoslove očuvati od „ćudorednog propadanja“.

Biskupov poziv svim duhovnim pastirima za skupljanje narodnog blaga iz 1813. smatra se nagovještajem hrvatskog nacionalnog buđenja - preporoda. Želio je ujediniti hrvatske zemlje i pokrenuo je izgradnju ceste od Karlovca do Rijeke kako bi prometno povezao Panonsku Hrvatsku i Dalmaciju. 

Vrhovac je djelovao za opće dobro - podignuo je prvu javnu bolnicu, izgradio sirotište za nezbrinutu djecu u Zagrebu, utemeljio je Društvo skladnoglasja (danas Hrvatski glazbeni zavod). Uredio je najveći zagrebački gradski park Maksimir koji nosi ime po njemu. Posebno je naglašavao potrebu pouke vjernika kroz katehezu, propovijedi i homilije. Zalagao se da se Biblija prevede na hrvatski jezik, a mnogo je brinuo za očuvanje pravovjernosti i njegovanje liturgije pri čemu je naglašavao pjevanje puka u misi. 1799. godine proveo je reformu sjemeništa i reorganizirao teološki studij.

"Vrhovac je bio jedan od prvih začetnika ideje o potrebi ne samo kulturne već i političke integracije svih hrvatskih zemalja. Gotovo da nije bilo nijedne kulturno-prosvjetne, društvene ili humanitarne institucije potkraj 18. i u 19. stoljeću koju nije utemeljio, potpomogao ili potaknuo Maksimilijan Vrhovac."

Izvor: 
http://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupija/zagrebacki-nad-biskupi/maksimilijan-vrhovac-rakitovecki-1787-1827
Skoko, B. (2014.) Hrvatski velikani. Zagreb: Večernji list.