Strastveni svijet ravnodušja - 101. obljetnica rođenja Alberta Camusa

Rođen 7. studenog 1913. godine u alžirskom gradu Mondovi, u vrlo siromašnoj francusko – alžirskoj obitelji, Albert Camus je djetinjstvo proveo u vrlo teškim uvjetima. Usprkos odrastanju uz majku koja je bila gotovo u potpunosti nepismena, Camus svojim uspjesima u školi već kao desetogodišnjak dobiva državnu stipendiju za gimnaziju u Alžiru, po završetku koje upisuje i studij. Svoje je obrazovanje morao nakratko prekinuti 1930. godine, kada je obolio od tuberkuloze, no već 1936. godine diplomirao je filozofiju na Sveučilištu u Alžiru.

Nakon studija neko vrijeme se posvećuje kazalištu, gdje je u svojoj kazališnoj trupi pisao i režirao, a ponekad i glumio, te novinarstvu.

„Osjećati svoj život, svoju pobunu, svoju slobodu, i to što je moguće više, to znači živjeti, i to što je moguće više.“

Politička angažiranost i pripadnost brojnim pokretima i pobunjeničkim organizacijama za vrijeme Drugog svjetskog rata odigrala je veliku ulogu u njegovom životu, kao i u njegovom stvaralaštvu. Pobuna i revolt glavni su motivi koji se provlače i kroz Camusova književna i kroz filozofska djela. Iako ga se najčešće spominje kao jednog od glavnih predstavnika egzistencijalizma u filozofiji, Camus nikad to nije priznavao i čak se tome izrazito protivio. Ljudi su mu uvijek bili draži od ideja, te je sebe uvijek prvo smatrao običnim čovjekom, nakon toga misliocem, no nikad egzistencijalistom ili komunistom. Ideologija mu je bila odbojna.

„Jedna od rijetkih smislenih filozofijskih pozicija dakle je revolt. On je vječno sučeljavanje čovjeka i njegove vlastite tame.“

Cjelokupni se Camusov opus temelji na promišljanju o apsurdnosti čovjekova postojanja i čovjekovoj pobuni protiv tog apsurda egzistencije. U filozofskom eseju Pobunjeni čovjek, kao i u svojim književnim djelima Stranac i Kuga, Camus se uvijek iznova okreće toj tematici. Njegova teorija apsurda do danas je vrijedan doprinos filozofiji, a za svoja je književna djela nagrađen Nobelovom nagradom za književnost 1957. godine.