Slavimo različitost!

Procesi globalizacije svojim su brzim napredovanjem i širenjem otvorili važna pitanja – kako sačuvati vlastiti kulturni identitet i kako otvoriti vrata komunikaciji i suradnji kultura i civilizacija u takvim uvjetima. UNESCO je uočio taj problem vrlo rano, te je već 2001. godine donešena, i na Glavnoj skupštini UNESCO-a usvojena, Opća deklaracija o kulturnoj raznolikosti, a Svjetski dan kulturne raznolikosti proglašen je godinu dana nakon. U listopadu 2005. godine izrađen je, i usvojen, i tekst Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, u čijoj je izradi aktivno sudjelovala i Republika Hrvatska.

 

Cilj donesenih dokumenata je pružiti pomoć i dati smjernice u rješavanju problema vezanih uz brzo napredujuće procese globalizacije. No, promišljajući o kulturnoj raznolikosti, neizbježno je propitivati i o biološkoj raznolikosti, što se očituje već u prvom članku Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti:
 

Čl. 1. .: "Kultura se pojavljuje u različitim oblicima u vremenu i prostoru. Ta je raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta grupa i društava od kojih se sastoji ljudska vrsta. Kao izvor razmjene, inovativnosti i kreativnosti, kulturna raznolikost je potrebna svakoj ljudskoj vrsti kao što je bioraznolikost potrebna prirodi. U tom smislu, ona je zajednička baština čovječanstva i trebala bi biti priznata i prepoznata na dobrobit sadašnjih generacija i onih koje tek dolaze."

Dan 22. svibnja proglašen je Međunarodnim danom biološke raznolikosti od strane Ujedinjenih naroda. Dan je proglašen s ciljem ukazivanja na izuzetno važnu ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. 

Paralela između biološke i kulturne raznolikosti nalazi se i u UNESCO-vom izvješću iz 1995. godine pod nazivom Naša kreativna raznolikost:
 

"Stotinama milijuna godina, priroda je razvijala nevjerojatne oblike života koji su međusobno tijesno povezani: opstanak svih neophodan je kako bi se osiguralo kontinuirano postojanje prirodnih ekosustava. Na sličan način "kulturni ekosustavi" sastavljeni od bogatih i kompleksnih mozaika više ili manje snažnih kultura, trebaju osigurati raznolikost kako bi sačuvali i prenijeli vrijedno naslijeđe budućim generacijama.
Baš kao što su politike za zaštitu bioraznolikosti neophodne kako bi se osigurala zaštita prirodnih ekosustava i raznolikost vrsta, samo odgovarajuće kulturne politike mogu osigurati zaštitu kulturne raznolikosti suočene s rizikom jedinstvene homogenizacije kulture u današnjem svijetu.”

Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. 


Povezanost kulturalne i biološke raznolikosti i glavna poruka koja se njihovim promicanjem nastoji prenijeti utjelovljeni su u ovogodišnjoj temi Međunarodnog dana biološke raznolikosti – bioraznolikosti otoka. Otoci i arhipelazi, odvojeni od kopna i u različitim stadijima izoliranosti od ostatka svijeta, razvili su unikatne kulturne i biološke crte. Svakodnevni život i kulturni identitet otočana u velikoj mjeri ovise o specifičnim ekološkim i biološkim uvjetima njihovih otoka, često s velikim brojem endemskih vrsta, kao i vrsta koje su u velikoj opasnosti od istrebljenja. Klimatske promjene, prirodne katastrofe i posljedice rapidnog razvoja industrije pogađaju otoke i male otočke države više i intenzivnije nego ostatak svijeta.

Kontaktirajte nas ≫