UVOD U GLAGOLJICU

UVOD U GLAGOLJICU

Što je glagoljica?
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. Njime su se Hrvati služili preko tisuću godina. Početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica, ali se glagoljica u nekim hrvatskim krajevima održala do kraja 19. st.

Kako je nastala glagoljica?
O postanku glagoljice ima raznovrsnih znanstvenih teorija. Prema jednoj od njih, postanak glagoljice veže se uz širenje kršćanstva u 9. st. Tu su zadaću obavljali bizantski redovnici iz Soluna braća Ćiril (pravim imenom Konstantin) i Metod i njihovi učenici.
U to je vrijeme stvoren prvi slavenski književni jezik koji nazivamo općeslavenskim, staroslavenskim, (staro)crkvenoslavenskim. Taj je jezik služio kao književni svim slavenskim narodima, bio je nadnacionalni jezik slavenskog književnog srednjovjekovlja. Konstantin je za taj jezik izumio posebno pismo – glagoljicu. Na taj su jezik i pismo preveli brojne crkvene knjige, a kasnije se glagoljica koristila i za zapisivanje hrvatskoga jezika.

Kako je glagoljica dobila ime?
Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagoljati što znači govoriti, reći, kazati, propovijedati, izjaviti. Oblici toga glagola čuli su se jako često kod obavljanja crkvenih obreda na općeslavenskom književnom jeziku. Pismo je glagoljicom prozvano u 19. st., ali termin glagoljski poznat je još od 16. st.

Postoje li različite vrste glagoljičnih slova?
Glagoljična slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate. Oblu glagoljicu poznavao je sav slavenski svijet i pisao njome od 10. st., ali prestali su je koristiti već u 12. stoljeću. Na našim je prostorima obla glagoljica u 13. st. postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom. U novije vrijeme neki istraživači govore o dosad nepoznatom tipu kojeg smatraju najstarijim – tzv. trokutastom tipu. On je vjerojatno bio u upotrebi od 9. do 10. st.
U 14. stoljeću javlja se i glagoljični brzopis, tzv. kurzivna glagoljica. Njome su pisani brojni dokumenti koji nam pružaju obilje podataka o svakodnevnom životu u Hrvatskoj kroz prohujala stoljeća.