Glagoljica za osnovce

 Glagoljica – stoljetna tradicija

Glagoljična tradicija u Hrvata duga je 11. stoljeća i predstavlja snažan dio hrvatskog identiteta. Ona je važan dio naše pismenosti i kulture, a nalazi se u temeljima naše trojezične i tropismene kulture. Kolika je važnost glagoljice u našoj kulturi, pokazuju i brojni spomenici pisani ovim pismom: Bašćanska ploča (oko 1100. g.), Vinodolski zakonik (1288. g.), Istarski razvod (13./14. st.), Misal po zakonu rimskoga dvora (1483. g.).

Kada govorimo o hrvatskom jeziku kao dijelu našeg identiteta, važno je istaknuti da su na njegov razvoj i oblikovanje utjecali crkvenoslavenski književni jezik i njegove redakcije – hrvatskocrkvenoslavenski idiom u crkvenoj upotrebi i hrvatskocrkvenoslavenski-čakavski u svjetovnoj upotrebi. Zahvaljujući glagoljašima, narodni jezik u jezik knjiga ulazi mnogo ranije nego u mnoge druge.

Upravo zbog snažne glagoljične tradicije, važno je učenicima približiti ovaj kulturni fenomen. Kako bi upoznavanje učenika s glagoljicom bilo što zanimljivije, autorica Martina Valec-Rebić objavila je Glagoljicu za osnovce, priručnik koji će svim zainteresiranim učiteljima i učenicima pomoću u osnivanju glagoljaških skupina. No zašto uopće osnovati glagoljašku skupinu? Kako Martina Valec-Rebić navodi, „kao jedna od društveno-kulturnih i odgojno-obrazovnih vrijednosti (Nacionalnog okvirnog kurikuluma) stoji: 'Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca. Danas, u doba globalizacije – u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija – čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu'“.

Učenici se s glagoljicom prvi put susreću u nastavi hrvatskog jezika u šestom razredu osnovne škole, no vrlo često se učenici zainteresiraju za dodatna znanja o ovom pismu. S obzirom da mali broj sati predviđen Nastavnim planom i programom nije dovoljan za opširnije poučavanje o glagoljici i njezinom pisanju, osnivanje glagoljaške skupine idealan je način za detaljnije upoznavanje s hrvatskom poviješću i kulturom.

U svojoj knjizi Glagoljica za osnovce Martina Valec-Rebić donosi prijedloge kako motivirati učenike za osnivanje i sudjelovanje u glagoljaškoj skupini kako bi se što veći broj učenika uključio u skupinu. Također, osim toga navodi da je, kao i kod svake školske aktivnosti, važno unaprijed odrediti plan i program te daje primjer nastavnih cjelina koje bi se mogle obraditi.


Nakon što osnuju glagoljašku skupinu sa svojim učenicima, nastavnici se mogu posvetiti radu. U Glagoljici za osnovce nastavnici će pronaći tekstove koji će im olakšati poučavanje, ali i dati poticaj da sami prošire gradivo. Martina Valec-Rebić u drugom poglavlju knjige donosi brojne tekstove o povijesti i vrstama glagoljice, kao i nekoliko zabavnih aktivnosti koje će učenje učiniti zanimljivijima. Također, uz zanimljive aktivnosti, nastavnici mogu organizirati i brojne radionice na kojima učenici mogu izrađivati različite predmete s motivima glagoljice.

Posljednje poglavlje knjige naglašava važnost vidljivosti glagoljaške skupine u školi, ali i lokalnoj zajednici. Autorica naglašava kako je vidljivost glagoljaške skupine važna kako bi se što veći broj učenika uključio u njezin rad. Autorica također predlaže i povezivanje s drugim udrugama i institucijama koje se bave očuvanjem glagoljaške tradicije i kulture.

Kako bi nastavnicima olakšala rad, autorica je uz knjigu priredila i CD s dodatnim materijalima i prilozima za rad.