POŠTUJMO RAZLIČITOSTI I BUDIMO INTERKULTURALNO OSJETLJIVI
Uvod
Predrasude i diskriminacija…. Izrazi koji nas prate godinama te se prenose s koljena na koljeno. Tko ih nameće ako je ideja kulturalizma u Europi nastala još 1970-ih i 1980-ih godina? Stvaranje predrasuda neizbježno je jer je dovoljna rasna, rodna, nacionalna pripadnost koja može poslužiti stvaranju negativnih stajališta o pojedincu ili cijeloj grupi kojoj taj pojedinac pripada. Na taj način predrasude pridonose uspostavljanju negativne komunikacije među ljudima, čega nije pošteđen ni obrazovni sustav. Nakon višegodišnjeg istraživanja i zanimanja za različite kulture koje nas okružuju, autorica Marija Sablić napisala je knjigu “Interkulturalizam u nastavi”. Knjiga nastoji uz teorijski i praktični dio potaknuti društvo, osobito nastavnike, na poštivanje različitih oblika kulture i na suprotstavljanje svim oblicima diskriminacije.
I. INTERKULTURALIZAM - O ČEMU ĆEMO UČITI?
Autorica Marija Sablić bavi se u prvom dijelu knjige teorijskim polazištima interkulturalizma, osnovnom terminologijom, teorijskim pristupima, teoretičarima interkulturalizma, dotiče se globalizacije i multikulturalnosti suvremenih društava kao i društvenog orkuženja te migracija stanovništva. Ove teorijske odrednice sigurno pomaže čitatelju da shvati interkulturalizam kao pojam te da uoči sve bitne dimenzije koje interkulturalizam obuhvaća.
Interkulturalizam je izvorno zamišljen kao akcija i proces u kojem nema jednostavnoga davanja i primanja, u kojem bi netko bio unaprijed aktivan, a netko pasivan, manje ili više važan, nego je ravnopravan u odnosu, a različit po sadržaju. On tek u suodnosu, razmjeni i susretu s drugima pokazuje svoju optimističnu pretpostavku o spojivosti različitosti i međusobnom približavanju većih i manjih, jačih i slabijih kroz aktivnu interakciju. (1)
U suvremenim društvima svaki pojedinac ima etnički, nacionalni, religijski, socijalni, politički, kulturni identitet. Osobito je važno da nastavnici razmišljaju o identitetu i potiču interkulturalizam u školskoj zajednici jer škola utječe na oblikovanje kulture više od zakonskih akata i nacionalnog kurikuluma. U školskoj zajednici najveću ulogu ima nastavnik koji treba biti interkulturalno kompetentan i osjetljiv te na taj način komunicirati. Kako to postići, autorica Marija Sablić odgovara u drugom dijelu knjige prigodno nazvanog Interkulturalizam – kako učiti?
II. INTERKULTURALIZAM - KAKO UČITI?
Adekvatnom upotrebom nastavnih metoda i oblika rada nastavnik sudjeluje u interkulturalnom odgoju i obrazovanju. Tijekom nastavnog sata, nastavnik može koristiti suradničko učenje, aktivno učenje ili diskusiju. Cilj ovakvih oblika rada je da su učenici upućeni jedni na druge, da međusobno pružaju pomoć, uče i zajedno surađuju, istražuju problem i traže zajedničko rješenje. Neizbježno je da će na taj način učenici pokazati svoje kompetencije i darovitosti. Ovakvi oblici učenja potiču učenike na poštivanje različitosti putem postavljanja pitanja, aktivnog slušanja, razmjene mišljenja.
Učenje o interkulturalizmu, zagovaranje ljudskih prava, osobito prava osjetljivih skupina ili nacionalnih manjina izazov je za svakog nastavnika koji želi biti interkulturalno kompetentan:
Učenje o interkulturalizmu, zagovaranje ljudskih prava, osobito prava osjetljivih skupina ili nacionalnih manjina izazov je za svakog nastavnika koji želi biti interkulturalno kompetentan:
biti sposoban živjeti u uvjetima gdje svakog pojedinca prihvaćamo bez obzira na njegov kulturnu pripadnost, stil života kojim živi i podrijetlo. Nastavnik treba biti i kulturno osjetljiv, razvijati osjećaj za socijalne I kulturne različitosti, afirmativan pogled na učenike koji imaju drugačije podrijetlo, a sebe vidi kao osobu spremnu za promjene. (2)
Interkulturalni pristup traži se u svakom predmetu, takav pristup u povijesti važan je za razumijevanje kulturnog pluralizma europskih društava, a nastavnici geografije pripremaju mlade za iskustvo multikulturalizma u Europi izučavanjem teritorijalnosti, identiteta i raznolikosti (3).
Zaključak
Ovaj kratki pregled knjige “Interkulturalizam u nastavi” završit ćemo zaključnim dijelom autoričinog Predgovora.
Nada je kako će ova knjiga pripremiti čitatelje, učitelje, nastavnike, profesore, stručne suradnike u školama, učenike, studente i sve ostale za svakodnevan susret s različitostima i za prihvaćanje različitosti kao nečega prirodnog. Svrha je knjige promicati razumijevanje socijalnih i obrazovnih problema vezanih uz kulturne različitosti, razvijati sposobnost kritičkoga mišljenja, priznavati svima pravo na posjedovanje kulturnoga identiteta, razvijati komunikacijske vještine, znanje i sposobnosti korištenja znanja o drugačijima, razvijati osjećaj za rješavanje socijalnih problema i razvijati sposobnost suradnje u multikulturalnom okruženju.
Nadamo se da ćete kao nastavnici odgovoriti na pedagogijske izazove te da ćete težiti obrazovanju koje promiče razumijevanje, toleranciju, nenasilno rješavanje sukoba I prijateljstvo među svim pojedincima suvremenog društva koji žele očuvati svoj etnički, nacionalni, politički ili kulturni identitet.
Marija Sablić i Naklada Ljevak izdali su knjigu "Interkulturalizam u nastavi" 2014. godine. Urednica knjige je Nives Tomašević, a recenzenti prof. dr. sc. Olivera Gajić, prof. dr. sc. Neven Hrvatić, izv. prof. dr. sc. Elvi Piršl. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Knjigu pronađite OVDJE.
Napomena: svi dijelovi 1), 2), 3) citirani su iz knjige Marije Sablić "Interkulturalizam u nastavi".