Od Štroce do najutjecajnije ličnosti 19. stoljeća

Ove, 2015. godine, obilježavamo 200. godišnjicu rođenja jedne od najznačajnijih i najutjecajnijih ličnosti 19. stoljeća, Josipa Jurja Strossmayera. Rođen je 4. veljače 1815. godine u Osijeku u vojničkoj obitelji. Njegovi su ga sugrađani od milja zvali Štroco, a unatoč neobičnom nadimku Strossmayer je postao jedna od najkontroverznijih ličnosti u novijoj povijesti. U Osijeku je završio pučku školu, a u Đakovu je upisao bogosloviju koju je završio u Beču i Budimpešti. No, kako mu to nije bilo dovoljno, već s 20 godina doktorirao je i filozofiju.

Godine 1850., na poticaj bana Josipa Jelačića, car Franjo Josip I. proglašava ga bosansko-đakovačkim i srijemskim biskupom i na tom položaju ostaje sve do svoje smrti 1905. godine. Uz funkciju biskupa, obavljao je i brojne druge, pa je tako bio i dvorski kapelan, carsko-kraljevski savjetnik, vođa Narodne stranke.

Biskup Strossmayer ostat će upamćen po svojoj kulturnoj i političkoj djelatnosti koja je bila inspirirana idejom jugoslavizma. Značajnu ulogu imao je u osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, pretče današnjeg HAZU-a. Također se zalagao i za uvođenje hrvatskog jezika u škole i administraciju.

Osim po političkom djelovanju, Strossmayer je ostao upamćen i kao veliki pokrovitelj umjetnosti, pa je tako svoju bogatu zbirku slika poklonio Akademiji.

Umro je 8. travnja 1905. godine u Đakovu. Kako bi mu se odala počast, mnoge ulice i trgovi nose njegovo ime, pa jedna od dvije najdulje osječke ulice nosi njegovo ime (popularno zvana Štrosika), kao i osječko Sveučilište. Da je Strossmayer bio ugledan i izvan granica Hrvatske, pokazuje i trg s njegovim imenom koji se nalazi u Pragu.