Učitelji, prijavite se

Dan planeta Zemlje

U početku masovne demonstracije, danas globalna inicijativa


Današnjim manifestacijama obilježavanja Dana planeta Zemlje prethodile su prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Prve takve demonstracije održane su 1970. pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona diljem Sjedinjenih Američkih Država, a pokaknule su raspravu o zaštiti okoliša u koju se uključila politička elita i zainteresirana javnost. 
 
Kada je u manifestacijama Dana planeta Zemlje 1990. sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi svijeta, pitanje zaštite okoliša dobilo je međunarodni karakter. Konferencija Ujedinjenih Naroda o okolišu i razvoju održana je 1992. u Rio de Janeiru gdje su predstavnici vlada i nevladine organizacije usuglasile dugoročan program za promociju održivog razvoja. Međunarodni dan majke Zemlje proglašen je 22. travnja inicijativom Ujedinjenih naroda 2009. godine. 

Danas Dan planeta Zemlje označava globalnu inicijativu usmjerenu prema zaštiti prirodnih resursa planeta Zemlje koja se organizirano u obilježava u 175 država. Jedna od njih je i Hrvatska. "Zeleni gradovi" ovogodišnja su tema obilježavanja ovog dana.
 


Hrvatska i Dan planeta Zemlje

Hrvatska organizirano obilježava Dan planeta Zemlje od 1990. godine na poticaj udruga za zaštitu okoliša, nevladinih organizacija i Ministarstva koje se bavi pitanjem okoliša i zaštite prirode. Cilj je upozoriti građane na važnost očuvanja okoliša, a ovogodišnjom temom obratiti pozornost na . Zeleni su gradovi značajni jer se u njima omogućuje čišći transport, bolja kvaliteta zraka, potiče se zelena gradnja i korištenje obnovljivih izvora energije. Upravo je očuvanje okoliša ključ za stvaranje zdrave i održive budućnosti.

Promet je jedan od ključnih uzročnika onečišćenja, a u emisijama stakleničkih plinova doprinosi sa čak 25 posto. Projektom koji smo upravo pokrenuli, poticanjem nabave električnih i hibridnih vozila, upravo nam je cilj utjecati na smanjenje emisija štetnih plinova iz prometa. Danas skoro polovica svjetske populacije živi u gradovima i neophodno je razvijati stil života koji će imati najmanje negativnih utjecaja na okolinu u kojoj živimo i na očuvanje planeta. 
Mihael Zmajlović, ministar zaštite prirode i okoliša

Svi smo pozvani da svakodnevnim i malim koracima pridonosimo kvalitetnijem životu, zaštiti prirodnih resursa te smanjimo globalno onečišćenje koje sve više i više prijeti životu na Zemlji. 
 

Kako ti možeš pomoći?

Plastične vrećice zamijeni platnenim. 

Isključi električne uređaje kad ih ne koristiš. 

Odaberi kemijske olovke kojima se može promijeniti uložak te se dulje mogu koristiti od onih jednokratnih.

Uvijek zatvori vodu dok pereš zube, briješ se ili nanosiš gel za tuširanje – tako ćeš potrošiti manje vode.

Umjesto plastičnih čaša koristi staklene. Izbjegavaj plastične tanjure, posude i pribor za jelo, a koristi one obične koji se peru. 

Obične baterije zamijeni onima koji se pune. 

Kad god možeš umjesto papirnatih ručnika koristi kuhinjske krpe. 

Razvrstavaj otpad i odlaži ga u predviđene kontejnere (npr. one za plastiku, staklo, papir i slično).

Ako imaš tu mogućnost, uvijek kupuj organsku hranu koja nije tretirana kemikalijama ili sredstva za higijenu koja nose oznaku da su od prirodnih sastojaka (jer u sebi nemaju štetne sastojke za koje ne znamo kada će se i hoće li se moći razgraditi jednom kad dođu u vodu). 

Posadi u dvorištu drvo ili uzgajaj kućne biljke ako živiš u zgradi jer one potiču pročiščavanje zraka.


Zeleni gradovi u Europi

Zelenom prijestolnicom Europe dosad su proglašeni Stockholm, Hamburg, Victoria-Gastiez, Nantes, Copenhagen i Bristol. Europska komisija, koja je 2010. ustanovila ovu nagradu, želi pohvaliti gradove koji svojim uređenim izgledom grada prironose zaštiti okoliša, kvalitetnijem životu stanovnika te aktivno podržavaju i provode projekte održivog razvoja.

 

Švedski grad Stockholm dobio je nadimak “Venecija sjevera”, a osvojio je titulu najzelenijeg grada Europe za 2010. godinu. Grad je zaštićen od buke, očistio je voopskrbnju koristeći suvremene sisteme otpada, poboljšana je kvaliteta zraka, vlakovi I gradski autobusni voze na obnovljia goriva, a cilj je da se do 2050. u potpunosti izbace fosilna goriva iz Europe. Barcelona je smanjila ugljična očišćenja, a gradske vlasti potaknule su stanovnike da reduciraju i recikliraju proizvode te budu ponosno na okruženje koje kombinira urbano planiranje sa socio-ekonomskim i ekološkim inicijativama. Švedski grad Malmo usmjerio je pozornost na poboljšanje zatvorenih radnih prostora za svoje djelatnike, a gradske vlasti cijene svoje bicikliste. Tako su dizajnirane biciklističke staze, instalirani posebni cycle-barometri koji broje bicikliste u prolazu. Francuski grad Nantes uložio je velike napore u edukaciji mlađeg stanovništva s ciljem razvoja veće ekološke culture u budućnosti. Primjerice, često se organiziraju tribine o različitim vrstama biljaka i životinja te se potiče stanovnike na poštivanje prirode. Školsku djecu šalje se u posjete farmama kako bi naučila sama uzgajati hranu. Njemački grad Nurnberg pokreće brojne projekte koji uključuju ekološko urbano planiranje, obnovljive izvore energije i pažljivo planiranje poslovanja. Islandski grad Reykjavik postavio je cilj – postati svjetski vođa u ekološkim istraživanjima čime je privukao velik broj mladih znanstvenika. Velik broj programa usmjeren je za uporabu gradskih prirodnih izvora energije poput izvorišta topple vode koja se nalaze u okolici grada. Time je znatno smanjen broj prometnih nesreća uzrokovanih zaleđenim putovima tokom jakih islandskih zima. Hamburg je osvojio titulu najzelenijeg grada Europe za 2011. godinu. Jedan je od najčistijih gradova koje možete posjetiti, uglavnom zvog značajne emisije ispušnih plinova. Velik broj stanovnika ovog grada ispred svojih vrata ima pristup ekološki orijentiranim mrežama vlakova i tramvaja. Gradske vlasti žele do 2050. smanjiti emisiju ispušnih plinova za 80 %.


Hrvatski grad Osijek već desetljećima uživa ugled “zelenog grada” zbog visokih kriterija uređenosti grada. Kandidirao se za izbor najzelenije prijestolnice Europe za 2016. godinu. Kako Osječani mijenjaju stara, ekoliški neprihvatljiva rasvjetna tijela novim, energetski učinkovitijim provjerite u brošuri Održivo gospodarenje energijom - hrvatska praksa za Europu koju je izdalo Društvo za oblikovanje održivog razvoja 2014. godine. Brošuru možete pogledati na: http://energija.eu/wp-content/uploads/2014/03/Mladi-na-djelu_web.pdf. 



Izvori: 

http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10504

http://www.ezadar.hr/clanak/dan-planeta-zemlje-22-travnja

http://www.meridijanputovanja.hr/component/content/article/97-zanimljivosti/434-europski-najzeleniji-gradovi

http://www.tportal.hr/portalplus/teen/189263/sto-mozemo-napraviti-za-ocuvanje-planeta.html

http://www.sib.hr/vijesti/osijek/10801-osijek-predao-kandidaturu-za-zelenu-prijestolnicu-europe.html