Blog

Pogledajte snimku promocije knjige "Digitalna demencija" uglednog njemačkog neuroznanstvenika i psihijatra Manfreda Spitzera. 

Sudionici: prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić, profesorica na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. sc. Goran Šimić, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu; i prof. dr. sc. Manfred Spitzer, neuroznanstvenik, autor knjige „Digitalna demencija“.

Pogledajte snimku promocije knjige "Odrasli ljudi" norveške spisateljice Marie Aubert. Knjiga daje izvanredan prikaz obiteljskih veza koje su iscrpljene ljubomorama, idejama samopotvrđivanja i sramotnim osjećajima nevoljenosti.

Pogledajte snimku 4. radionice u sklopu projekta "Zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?" u kojoj, uz moderatoricu Anitu Peti-Stantić, sudjeluju Igor Rudan i Goran Šimić.

Predstavljamo vam Jasminku Tihi-Stepanić, jednu od najčitanijih hrvatskih književnica za djecu i mlade, dobitnicu mnogih nagrada i priznanja, članicu Časne liste IBBY-ja za 2020. godinu! Razgovaramo o romanima "Dom iza žice" i "Gdje je Beata?" te o likovima mladih ljudi koji se nalaze u teškim i izazovnim životnim situacijama.

Dvostruka dobitnica Nagrade Grigor Vitez Nada Mihaljević u svojim se romanima „Putovanje u mjestu“ i „Mondrian iz Lepe Vesi“ posvetila temi uspostavljanja mostova između različitih generacija: roditelja i djece, te djedova i baka s njihovim unucima i mladima.

Ovogodišnji je Sajam Interliber protekao u veselom i edukativnom ozračju u programu druženja s našim autorima književnosti za djecu i mlade. Na Interliberu smo se družili s nagrađivanom autoricom Jasminkom Tihi-Stepanić i s našim mladim autorom Mladenom Kopjarom, a posebno je iznenađenje bilo zabavno i zanimljivo gostovanje norveškog pisca, redatelja i scenarista Bobbieja Peersa, autora kultne avanturističke trilogije o Williamu Wentonu, dječaku s čudesnom sposobnošću razbijanja šifri.

Vratio se čudesni William Wenton, dječak s genijalnim darom za razbijanje šifri.

Godišnji i Izvedbeni plan i program za nastavu Hrvatskog jezika od 5. do 8. razreda osnovne škole.

 Blagdani su pred vratima, a knjiga je uvijek najbolji dar. Stoga vam donosimo prijedloge naslova koji će razveseliti kako najmlađe čitatelje, tako i one malo starije.

I ove godine vas pozivamo da prijavite najbolje literarne radove svojih učenica i učenika na natječaj Odjeci! Najbolje radove, kao i uvijek nagrađujemo.

 Potražite ispite znanja za nastavu geografije za 6. i 7. razred.

 Naručite Vilinsku učilicu i crtalicu koja će vašim najmlađima pomoći u pripremi za školu!

Naručite ispite znanja Hrvatska krijesnica za dopunski rad od 5. do 8. razreda.

Kao i svake školske godine, Naklada Ljevak vam je i ove godine pripremila materijale za nastavu hrvatskog jezika za što uspješniji rad u novoj školskoj godini.

Glagoljična tradicija u Hrvata duga je 11. stoljeća i predstavlja snažan dio hrvatskog identiteta. Ona je važan dio naše pismenosti i kulture, a nalazi se u temeljima naše trojezične i tropismene kulture. Kolika je važnost glagoljice u našoj kulturi, pokazuju i brojni spomenici pisani ovim pismom: Bašćanska ploča (oko 1100. g.), Vinodolski zakonik (1288. g.), Istarski razvod (13./14. st.), Misal po zakonu rimskoga dvora (1483. g.).

"Medijska pismenost važan je aspekt obrazovanja, no ona se neće naći na popisu obveznih predmeta u hrvatskim školama", rečeno je na okruglom stolu "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskim školama koje je održano u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. 

Mali princ jedan je od najpoznatijih i najomiljenijih likova čije se tajne i danas javno čuvaju. 

Tolerancija, uvažavanje različitosti, odupiranje pomodnosti i drugim vidovima ideološke ili ekonomske propagande - Nada Mihelčić piše otvoreno i mladom čitatelju otvara pogled prema pozitivnim društvenim i općeljudskim vrijednostima. 

U prodaji su dodatni materijali koji će pomoći svim nastavnicima geografije u osmišljavanju dodatne nastave iz Geografije za šesti i sedmi razred. 

Knjiga je namijenjena svim institucijama koje se bave odgojem i obrazovanjem (agencijama za obrazovanje, školama, učiteljicama/učiteljima, roditeljima, znanstvenim institucijama, resornom minIsitarstvu i njegovim stručnim službama te široj društvenoj i kulturnoj javnosti.

Europski dan jezika promiče jezičnu raznolikost Europe i potiče na učenje jezika. Razgovarali smo s Anom Sedlić, profesoricom engleskog jezika i književnosti. Jezik je kao živi organizam, raste, razvija se, ili trune, propada. Morate ga hraniti, njegovati. Čitajte, slušajte, razgovarajte, pišite, zaključila je. 

Arhivski zapisi o Petru Zoraniću vrlo su oskudni. Ponešto se, pa i sama godina rođenja, zaključuje iz njegova jedinoga sačuvanoga djela, Planina.

U sljedećim odlomcima predstavljamo sadržaj USB štapića za Geografiju i tehničke upute za otvaranje dodatnih materijala.

Za ovo putovanje pripremili smo vam slikokaze, filmove, interaktivne karte, kvizove i asocijacije autora Kazimira Mikića. Na našem portalu korisnici udžbeničkog komplete Geografija Europe 7 Ružice Vuk i Lidije Borko moći će dodatnim multimedijalnim sadržajem obogatiti nastavu geografije.

Izvedbeni plan i program za nastavu Geografije od 6. do 8. razreda osnovne škole.

Svečano smo proslavili 10. rođendan Odjeka. Hvala svima koji su slali svoje literarne radove punih 10 godina. Pratite nas i dalje. 

Područje rada školskoga pedagoga je široko i dotiče se mnogih područja rada u školi.

Djeca sve znaju o Pettsonu i Findusu, a tijekom druženja sa Svenom Nordqvistom postavljali su pitanja i predlagali teme nekih novih slikovnica. Nordqvist je sudjelovao u dječjem programu Zagreb Book Festivala. 

Četrdesetak učenika šibenske Osnovne škole Petra Krešimira IV. posjetilo je u petak 15. svibnja Nakladu Ljevak. Učenici su se upoznali s odjelima redakcije, marketinga, prodaje, digitalnih izdanja, te s upravom, tajništvom i računovodstvom. Kako im je bilo?

Geslo ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje glasi Naš je red da vodimo, s naglaskom na održivi razvoj. 

Preradović se smatra najomiljenijim hrvatskim pjesnikom ilirskog razdoblja. 

"Vjerujem u sposobnost hrvatskog naroda - suverenitet proizlazi iz naroda, a ne vladarske veličine."

Naklada Ljevak Školski odjel u suradnji s partnerima Pearson Longmanom i Hueberom Vas poziva na Pearson i Hueber konferencije 7. ožujka u Hotelu Sheraton u Zagrebu!

Pročitajte zašto ove godine trebate sudjelovati u literarnom natječaju O D J E C I. 

 Anton Pavlovič Čehov: majstor kratke priče, kazališta i najveći kritičar ljudske gluposti!

Davor, 6. siječnja 1732. - Vinkovci, 22. siječnja 1798.

 363. obljetnica rođenja hrvatskog povjesničara, književnika i leksikografa Pavla Rittera Vitezovića

 "... ali su najteže borbe u sutonu kad se osjećaju sakriveni zakoni života kao olovo i kada je teža teška kao grob."

Vinkovčanin Josip Runjanin uglazbio je riječi Horvatske domovine Antuna Mihanovića. Melodija je prvi puta izvedena na otvorenju gospodarske Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891. godine. Hrvatska himna danas se izvodi na svim važnim političkim, gospodarskim, kulturnim, sportskim i društvenim manifestacijama. 

Hrvatski jezikoslovac Bogoslav Šulek izmislio je mnoge novotvorice: znakoslov(l)je, kisik, vodik, sumpor, silicij, gradilište, kratkovid, spolnost, ratarstvo, vrhovništvo, školstvo, novovjerac, kolnica (remiza), obavljač (funkcioner), samovlast (apsolutizam), spojitost (kontinuitet), sjedo (sediment), mnogovezje (polisindeton), samokup (monopol).

Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac utemeljio je, potpomognuo ili potaknuo velik broj kulturno-prosvjetnih, društvenih ili humanitarnih institucija krajem 18. i početkom 19. stoljeća. 

"Život kakav bio da bio, bolji je od mašte."
 9. studenog 1818. godine rođen je ruski književnik Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma.

"Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!" poklik je koji je stigao iz Kumičićevog uredništva Vijenca 1883. godine, nakon što su primili prve stihove Silvija Strahimira Kranjčevića. Pokazalo se da su Eugen Kumičić i ostatak redakcije Vijenca bili u pravu, jer i danas, 106 godina nakon njegove smrti, Kranjčevića se smatra najznačajnijim pjesnikom čitave jedne književne epohe. 

24. listopada 1945. godine stupila je na snagu Povelja Organizacije ujedinjenih naroda!

"...strepi od straha pred samim sobom." - Slika Doriana Greya

Danas obilježavamo 160. obljetnicu rođenja velikog irskog pisca Oscara Wildea, čije je oštroumno stvaralaštvo često bilo zasjenjeno događajima iz privatnog života.

Hrvatski književnik Ivo Kozarčanin rodio se u Hrvatskoj Dubici 14. laistopada 1911. godine. Djelovao je kao novinar i književnik. 

Biti učitelj nije samo odrađivati posao iz dana u dan na istom radnom mjestu, biti učitelj znači poučavati učenike, suosjećati s njima, njihovim usponima i padovima. Biti učitelj je poziv. 

Od 4. do 10. listopada diljem svijeta održava se Svjetski tjedan svemira.

Mijo Mirković dugo je bio nepoznat široj javnosti jer je pisao pod pseudonimom Mate Balota. Ovaj ekonomist i književnik rođen je u Raklju 28. rujna 1898., a umro je u Zagrebu 17. veljače 1963. godine.

Vijeće Europe i Europska unija 2001. godine organizirale su Europsku godinu jezika. Ova uspješna manifestacija zadobila je pozornost čak 45 zemalja koje su se priključile slavljenju jezične i kulturne raznolikosti Europe i promicanju učenja jezika. Nakon uspjeha Europske godine jezika, Vijeće Europe proglasilo je 26. rujna Europskim danom jezika!

Sve do pojave Slavka Kolara, u hrvatskoj književnosti nije bilo pisca kroz čiji bi se cjelokupni opus provlačili elementi humora i satire. Vezan porijeklom za Moslavinu i Posavinu, Kolar se u svojem književnom djelovanju bavio tematikom tipičnom za početak 20. stoljeća – socijalnim tematiziranjem hrvatskog sela, no njegovo humoristično sagledavanje društvenih zbivanja čine ga originalnom pojavom suvremene hrvatske književnosti.

Hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog Vjenceslav Novak rodio se 11. rujna 1859. u Senju.

Naklada Ljevak Školski odjel novi je zastupnik Pearsona za Hrvatsku!

Zašto je nastao Veliki rat kako još nazivaju Prvi svjetski rat? Tko je odgovaran za prvu veliku ratnu katastrofu? Zašto je jedan pucanj uzrokovao veliki rat? Ovo su samo neka od pitanja kojima se mnogi povjesničari bave diljem svijeta dugih 100 godina. Među njima je i Annika Mombauer.

Gustav Krklec, rođen u Udbinji kraj Karlovca 23. lipnja 1899. godine, bio je ugledni prevoditelj i jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.

Najstariji zapis na kojem se spominje Dan očeva datira još iz vremena starog Babilona. Naime, na tom je području pronađena pločica na kojoj je dječak Elmesu napisao čestitku svom ocu i to prije više od 4000 godina! Elmesu je u toj poruci svom ocu poželio dobro zdravlje i dug život.

Na promociji najboljih radova održanoj 6. lipnja 2014. u Društvu hrvatskih književnika okupio se velik broj učenika, učitelja i roditelja iz svih hrvatskih županija. 

Zaštita prirode, osobito planinske prirode, jedan je od osnovnih ciljeva planinarske organizacije. Od kraja 19. stoljeća, kada je ideja o potrebi zaštite tek počela prodirati u našu sredinu, planinari su bili njezini glavni pobornici. S vremenom je zaštita prirode postala još važnija zbog nagle industrijalizacije i intenzivne šumske eksploatacije. Upravo su planinari bili inicijatori zakonske zaštite mnogih vrijednih prirodnih predjela.

Mnoge hrvatske škole i knjižnice dobile su ime po Anti Kovačiću, hrvatskom romanopiscu, novelistu i pjesniku. 

Pozivamo vas sve da prisustvujete svečanoj dodjeli nagrada i priznanja učenicima i učiteljima u petak, 06. lipnja, u 12h u prostorijama Društva hrvatskih književnika!

Josip Pupačić je jedan od najcjenjenijih suvremenih hrvatskih pjesnika koji je svoj život okončao pogibijom u zrakoplovnoj nesreći u 43. godini života. 

Projekt "Zdravi gradovi" jedan je od najjačih projekata za poboljšanje i zdravlje šireg stanovništva nakon djelovanja Andrije Štampara, utemeljitelja hrvatskog javnog zdravstva, a temeljenom na konceptu "snazi ljudske veze" u svakom pogledu.

Radio Zagreb je započeo emitiranje 15. svibnja 1926. riječima Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!, dok je televizijsko emitiranje uslijedilo trideset godina kasnije. 

Na današnji dan 1950. godine objavljen je dokument pod nazivom Schumanova deklaracija – prvi politički dokument na temelju kojeg je započeo dugi proces povezivanja zemalja Starog kontinenta u geografski, politički i ekonomski povezanu cjelinu.

Glavni predstavnik hrvatskog ekspresionizma i jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskog modernizma, Antun Branko Šimić svojom je poezijom otvorio vrata u nove, tada još neistražene svjetove u hrvatskoj književnosti. Svoj najveći doprinos ostvario je zbirkom pjesama Preobraženja, kojom je predstavio ne samo novo shvaćanje pjesništva, već i književnosti i kulture.

Vladimir Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine. Bio je na glasu zbog svog burnog života, nevjerojatne inteligencije i fotografskog pamćenja, a pripadao je kontroverznom naprednjačkom političkom krugu.

Svaki dan u sebi nosi neku obljetnicu. Neke nose značenje samo pojedincu, neke odjekuju kroz povijest i obilaze čitav svijet. Ovaj nam tjedan donosi niz datuma koji su odredili književnost i njezin tok kroz povijest.

Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan koji uveseljava različitim simbolima i blagdanskim običajima. 

Škola za djecu s posebnim potrebama nalazi novi dom na bivšem imanju sir Arthura Conana Doylea.

Tridesetak hrvatskih iseljenika putovalo je brodom, a sedamdesetak hrvatskih mornara s broda Carpathia, koji je plovio 58 milja jugoistočno prema Rijeci, aktivno je sudjelovalo u spašavanju putnika. 

Na današnji je dan, 10. travnja 1922. na otoku Zlarinu, rođena Vesna Parun, jedna od najvećih hrvatskih pjesnikinja čija je poezija prevedena u petnaestak stranih knjiga u Poljskoj, Rusiji, Francuskoj i Švedskoj.

Prva skupština u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije održana je 1948., a današnji dan proglašen je Svjetskim danom zdravlja i slavi se od 1950. godine. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, pod sloganom „Mala bića, velike prijetnje“, transimisivne su bolesti, odnosno sve bolesti koje prenose vektori (komarci, papatače, krpelji, stjenice i dr.g), pojavljuju se u gotovo 100 zemalja i utječu na zdravlje gotovo polovice svjetske populacije, kako ljudi tako i životinja. 

Ptica pričalica Alemperka iz djela Jasne Horvat potiče osnovnoškolcima interes za hrvatsku mitologiju te pomaže u razumijevanju folklornih tradicija, simbola i običaja. 

Turistička regija podrazumijeva prostor čiji elementi homogenosti proizlaze iz obilježja atrakcijske osnove i dosadašnjega turističko-geografskog razvoja.

Dragi naši bivši, sadašnji i budući ODJEKOVCI!
Vaši su ostvaraji, iz godine u godinu, jasna i snažna potvrda misli i poruka iz Preradovićeve pjesme.
Oni nose, donose ljubav prema zavičaju, jeziku i domovini, radošću obilježeno pripadanje obitelji, školi, zajednici . . 
Zbornik Odjeci čuva ponajbolja ostvarenja osnovnoškolaca različitih generacija iz svih županija Lijepe Naše.

Uspješno poučavanje (učitelj) i učenje (učenik) umnogome ovisi o odgovarajućim metodama, načinima i oblicima rada, ali i o odgovarajućim nastavnim sredstvima i pomagalima. Između svih nastavnih sredstava najistaknutiji je zasigurno udžbenik. Vladimir Anić udžbenik definira kao “osnovnu školsku knjigu iz koje se uči nastavni predmet” ...

 Odabrani primjeri za dodatnu nastavu geografije
Dodatna nastava geografije poseban je izazov učiteljima geografije i učenicima koji u njoj sudjeluju jer se temelji na novoj paradigmi učenja, usmjerenoj na učenika, njegove individualne stilove učenja, individualni napredak na temelju uloženih napora, samostalni rad, rad u paru, rad u skupini…

Traži se novo znanje za novo doba

Hrvatska krijesnica daje jedan od putova prema novom znanju
za novo doba. Novo znanje za novo doba pretpostavlja aktivni odnos prema stvarima, a ne pasivno prihvaćanje gotovih rješenja.
Dobro, jednostavno i pregledno osmišljeno! 

Svaka naša Hrvatska čitanka od V. do VIII. razreda osnovne škole donosi odabrana književna djela kao temeljne sadržaje procesa u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti.
Namjera nam je da izabrani sadržaji pobude želju za znanjem, za otkrivanjem novih svjetova, da omoguće samostalni istraživački učenički rad na području književnosti, jezika, jezičnog izražavanja, medijske kulture – i tako pridonesu u oblikovanju vlastitoga uma, srca i duha – vlastite osobnosti svakog učenika.

U prošlosti su ljudi slabo poznavali prostore izvan kraja u kojemu su živjeli. Nepoznat je bio i svemir, ali i brojne pojave i procesi na Zemljinoj površini.